Svijet

"Hoćete li više da priznate?!": Reakcija Slovačke na ruski upad dronova u Poljsku je nevjerovatna

Autor Uroš Matejić

Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova osudilo je pokušaj umanjivanja odgovornosti Rusije nakon što je najmanje 19 ruskih dronova ušlo u poljski vazdušni prostor 10. septembra. Ukrajina i NATO zahtijevaju hitan odgovor i jačanje protivvazdušne odbrane Poljske.

Izvor: PICTORIAL PRESS LTD / ALAMY / ALAMY / PROFIMEDIA

Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova pozvalo je Slovačku da ne dovodi u pitanje odgovornost Rusije za kršenje poljskog vazdušnog prostora, nakon što su poljske vlasti potvrdile da su ruski dronovi, koji su ušli na njihovu teritoriju tokom noći 10. septembra, oboreni, javlja Kijev Independent.

Portparol ukrajinskog Ministarstva spoljnih poslova Georgij Tihij rekao je kako je riječ o "empirijskoj činjenici" i da "tako masovno narušavanje granice ruskim dronovima ne može biti slučajno, već predstavlja namjernu eskalaciju sa strane Rusije".

Reakcija Kijeva uslijedila je nakon izjave slovačkog ministra spoljnih poslova Juraja Blanara, koji je rekao da želi da vjeruje da dronovi "nisu imali namjeru da napadnu Poljsku, već da su trebalo da završe na teritoriji Ukrajine".

Poljske vlasti su ranije potvrdile da je najmanje 19 dronova ušlo u njihov vazdušni prostor, a tri do četiri letjelice su oborili poljski i NATO avioni. Varšava je incident okarakterisala kao namjernu rusku provokaciju, a riječ je i o prvom slučaju od početka invazije u kojem su snage NATO-a direktno djelovale protiv ruskih vojnih sredstava iznad teritorije članice Alijanse.

Tihij je pozvao .Bratislavu da "ne prebacuje odgovornost sa Moskve neprimjerenim sumnjama, već da prizna stvarnost kakva jeste". Ukrajina i većina zemalja članica EU i NATO-a oštro su osudile rusko narušavanje granice, dok su neki slovački zvaničnici izrazili sumnje u to da li je ulazak dronova u poljski vazdušni prostor bio namjeran.

Slovački premijer Robert Fico, poznat po izjavama bliskim ruskoj retorici, nazvao je incident ozbiljnim, ali je naglasio da je potrebno utvrditi da li je bio namjeran ili slučajan, piše Kijevski independent. 

Nakon povratka na vlast 2023. godine, Fico je obustavio isporuku vojne pomoći Ukrajini iz slovačkih vojnih zaliha i doveo u pitanje efikasnost sankcija Evropske unije protiv Rusije. U nekoliko navrata je takođe objavio svoje protivljenje mogućem članstvu Ukrajine u NATO-u.

"Osuđujem svaki čin agresije, bez obzira na to koja ga država sprovodi - bila to Rusiji ili neko drugi", izjavio je slovački ministar unutrašnjih poslova Matuš Šutaj Eštok, prenosi slovačka novinska agencija TASR.

Istovremeno, Blanar je izrazio "punu solidarnost" sa Poljskom i podržao sazivanje konsultacija unutar NATO-a prema članu 4 Severnoatlantskog sporazuma, dodajući da se Slovačka zalaže za mirno rešavanje sukoba između Rusije i Ukrajine.

Ukrajina, koja se već tri i po godine brani od ruske invazije i gotovo svakodnevnih napada dronovima, pozvala je NATO i Evropsku uniju na snažan odgovor, uključujući jačanje ukrajinske protivvazdušne odbrane i uvođenje strožih sankcija Moskvi. Kijev je takođe ponudio pomoć Poljskoj u jačanju bezbednosti svog vazdušnog prostora.

"Svaka odgovorna evropska vlada sada bi trebalo da razmišlja o tome kako, zajedno sa Ukrajinom, da zaustavi Rusiju i okonča rat, a ne o tome kako da opravda rusku eskalaciju", rekao je Tihij.