Razmjena teritorija, bezbjednosne garancije i sudbina Krima u fokusu pregovora.
Rusija bi se odrekla manjih djelova okupirane Ukrajine, a Kijev bi prepustio velike djelove istoka zemlje koje Moskva nije uspjela da osvoji, to je okvir mirovnog predloga o kojem su na samitu na Aljasci razgovarali ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Tramp, tvrde Rojtersovi izvori upoznati s razmišljanjima Moskve.
Ovaj opis sastanka pojavio se dan nakon što su se Putin i Tramp susreli u vojnoj bazi na Aljasci, što je bio prvi susret američkog predsjednika i šefa Kremlja od početka rata u Ukrajini.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sjutra putuje u Vašington kako bi s Trampom razgovarao o mogućem okončanju rata koji je Putin započeo u februaru 2022.
Tramp je rekao da na samitu nije postignuto primirje koje je priželjkivao, ali je u intervjuu za Fox News izjavio da je s Putinom razgovarao o prenosu teritorije i bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu, te da su se „u velikoj mjeri složili“.
„Mislim da smo veoma blizu dogovora“, rekao je Tramp, dodavši: „Ukrajina mora da se složi. Možda će reći ‘ne’.“
Prema riječima dva izvora, Putinova ponuda se za sada zasniva na razgovorima između evropskih, američkih i ukrajinskih lidera, ali nije jasno da li je to početna pozicija ili praktično konačna ponuda. Tramp je u subotu o svom razgovoru obavijestio Zelenskog i evropske lidere.
Putinovo viđenje dogovora isključuje prekid vatre prije postizanja sveobuhvatnog sporazuma, što je u suprotnosti sa zahtjevom Kijeva.
Prema ruskoj ponudi, Ukrajina bi se u potpunosti povukla iz Donjecka i Luganska, a zauzvrat bi Rusija pristala da zamrzne linije fronta u južnim regionima Herson i Zaporožje, tvrde izvori.
Kijev je već ranije odbacio svaku ideju o povlačenju iz Donjecka, gdje su ukrajinske snage dobro ukopane i gdje grad služi kao ključna odbrambena barijera.
Izvori tvrde da bi Moskva bila spremna da vrati relativno male djelove teritorije koje drži u sjevernom Sumiju i sjeveroistočnom Harkovu, ukupno oko 440 kvadratnih kilometara. Za poređenje, Ukrajina kontroliše oko 6600 kvadratnih kilometara Donbasa, koji čine Donjeck i Lugansk, a koje Rusija smatra svojom teritorijom.
Putin bi takođe tražio makar formalno priznanje ruske vlasti nad Krimom, koji je anektirao 2014. godine. Nije jasno da li bi to priznanje trebalo da dođe samo od SAD-a ili i od svih zapadnih zemalja i same Ukrajine.
Moskva očekuje i ukidanje barem dijela sankcija. Izvori nisu mogli da potvrde da li se to odnosi na američke ili evropske mjere.
Putin bi, navodno, blokirao ulazak Ukrajine u NATO, ali je otvoren za ideju bezbjednosnih garancija. Tramp je evropskim liderima u subotu spomenuo mogućnost „člana 5 van NATO-a“, svojevrsne garancije po uzoru na pravilo NATO-a da je napad na jednu članicu napad na sve.
Ulazak u NATO je strateški cilj Ukrajine, koji je upisan i u njen ustav.
Prema navodima izvora, Rusija bi tražila i službeni status ruskog jezika u djelovima ili cijeloj Ukrajini, kao i pravo Ruske pravoslavne crkve da slobodno djeluje.
Ukrajinska bezbjednosna služba optužuje crkvu povezanu s Moskvom da pomaže rusku agresiju šireći propagandu i skrivajući špijune, što crkva negira, tvrdeći da je prekinula veze s Moskvom. Ukrajina je donijela zakon o zabrani vjerskih organizacija povezanih s Rusijom, ali on još nije stupio na snagu.