Ako Ukrajina i Evropa ovo odbiju najavljuje "POTPUNI KOLAPS"
Dmitrij Suslov, zamjenik direktora Centra za evropske i međunarodne studije pri Višoj školi ekonomije u Moskvi i uticajni savjetnik Kremlja po pitanjima spoljne politike Rusije, dao je intervju italijanskom listu Korijere djela uoči samita američkog predsjednika Donalda Trampa i njegovog ruskog kolege Vladimira Putina na Aljasci.
U intervjuu je govorio o Putinovim uslovima za postizanje dogovora između Rusije i SAD.
Na pitanje o tome šta očekuje od samita Trampa i Putina na Aljasci, koji je zakazan za petak, Suslov je kazao da "postoje dvije moguće opcije".
"Prva je da dvojica predsjednika usvoje bilateralni rusko-američki plan za postizanje primirja u Ukrajini. To je za Kremlj od ključne važnosti: dogovor koji je između nas i Amerike, bez Ukrajine i Evrope. Taj plan bi trebalo da uključuje povlačenje ukrajinskih snaga iz djelova Donbasa u kojima su i dalje prisutne i povlačenje Rusije iz Sumske, Dnjipropetrovske i Harkovske oblasti (Ukrajine), uz nepromijenjenu liniju fronta na drugim područjima. Podsjećam da je Moskva prije godinu dana zahtijevala od Ukrajinaca potpuno povlačenje iz sve četiri anektirane oblasti, dok sada traži da to bude samo iz Donbasa. Ključan dio dogovora je i da Ukrajina ne radi na ulasku u NATO", kazao je Suslov.
On je dodao da se "očigledno ne radi o običnoj razmjeni teritorija", kako je to prošlog petka najavio Tramp.
"Napori (Ukrajine) da ne ulazi u NATO neizbježni su preduslov bilo kakvog primirja. Potom će završni sporazum morati, naravno, da obuhvati i demilitarizaciju Ukrajine i ustavnu reformu u smislu federalnog uređenja", rekao je spoljnopolitički savjetnik Kremlja.
Na konstataciju italijanskog novinara da su sve ove pozicije Rusije već poznate od ranije i pitanje šta su tu prave novine, Suslov je odgovorio da je to "prije svega spremnost Rusije da razgovara o prekidu vatre, a ne samo o konačnom sporazumu".
"Drugo je to što Putin za to primirje traži zauzvrat malo manje nego prije godinu dana", poručio je on.
Upitan o drugoj od dvije mogućnosti koje je pomenuo, Suslov je objasnio na šta misli.
"(Druga opcija je) da (ukrajinski predsjednik Volodimir) Zelenski, uz podršku Evropljana, odbije ovo rješenje, zbog čega bi Tramp prekinuo bilo kakvu vojnu pomoć Kijevu i čak obustavio prodaju oružja Evropljanima, zato što ga daju Ukrajini. Ali, to bi ubrzalo njen poraz i potpuni kolaps", ocijenio je Suslov.
On ima odgovori i na pitanje zašto bi Tramp u tom slučaju djelovao samo protiv Kijeva, bez pokretanja bilo kakvih kaznenih mjera protiv Rusije, kako je obećavao.
"Ako Tramp tako snažno i skoro s entuzijazmom podržava opciju postizanja dogovora, razlog za to je i što je sebe doveo u tešku poziciju time što je zatražio od Kine, Indije i Brazila da više ne uvoze rusku naftu, prijeteći im sekundarnim sankcijama. Kina očigledno kaže "ne" tome, a i Nju Delhi i Brazilija nikada to ne bi učinili i njihovo odbijanje predstavlja problem za Ameriku: to je tačka u kojoj Tramp ili popušta čime ispada slabić ili bude uvučen u težak politički i trgovinski sukob sa Kinom i dvije centralne zemlje BRIKS, uz ishod koji nije moguće predvidjeti. Ako, pak, samit na Aljasci bude uspješan, uz usvajanje zajedničkog plana za primirje u Ukrajini, fitilj koji je neoprezno upalio prema Kini, Indiji i Brazilu bio bi ugašen i američki predsjednik mogao bi čak na sebe preuzme istorijske zasluge. Zbog toga očekujemo da Tramp prihvati Putinov predlog. Za njega (Trampa) to predstavlja pravi izlaz (iz situacije)", rekao je Suslov.
On je ocijenio da Aljaska kao mjesto održavanja sastanka Trampa i Putina predstavlja "značajan izbor na istorijskom i političkom planu".
"Prije svega, na Aljasci se naglašava bilateralnost tog samita. Ne postoji mjesto na svijetu koje je više rusko-američko od Aljaske: daleko je od Evrope i Ukrajine, izuzetno blizu Rusije. Njome se naglašava činjenica da Putin i Tramp sami iznalaze rješenje za rat u Ukrajini. Pored toga, ovo će biti prvi pravi samit između Rusije i SAD na američkoj teritoriji u posljednjih 15 godina, pošto je posljednji bio 2010. kada je (bivši ruski predsjednik) Dmitrij Medvedev posjetio (bivšeg američkog predsjednika) Baraka Obamu u Vašingtonu", kazao je savjetnik Kremlja.
Suslov je naveo da "to ukazuje na snažnu obostranu želju za okretanjem nove stranice kada je u pitanju ovaj sukob (u Ukrajini) i poboljšanje odnosa Rusije i SAD".
"Kao treće, agenda (samita) je predodredila izbor mjesta: pored Ukrajine razgovaraće se o Arktiku, ključnoj tački bilateralnih odnosa. U tom regionu postoji sve veće nadmetanje i potencijalno bi mogao da bude poprište oružanog sukoba. Vojne aktivnosti i Rusije i SAD se pojačavaju. Ali, sa topljenjem leda i sve većom mogućnošću pristupa Arktiku on postaje područje koje sve više obećava po pitanju razvoja novih odnosa ekonomske saradnje između naše dvije zemlje: zajednička istraživanja, eksploatacija i korišćenje sirovina, kao i trgovina", zaključio je Suslov.