Nacionalne medicinske biblioteke američke vlade koja sakuplja medicinske članke iz čitavog svijeta, do početka aprila nije našla mnogo naučnih podataka o soju virusa P.1. , piše Kurir.
Ipak navodi naučni rad sa sjevera Brazila koji pokazuje da se taj soj ponaša netipično i da bi se moglo zaključiti da je zarazniji od "klasične" varijante, navodi Kurir.
Virus se u Brazilu širi vrtoglavom brzinom i prema podacima od 8. aprila je u toj zemlji zaraženo preko 13 miliona ljudi - na 211 miliona stanovnika.
A da li je taj soj toliko smrtonosniji, to je teško reći: tačno je da je broj umrlih drastično porastao, početkom januara je umiralo po oko 1000 ljudi svakog dana, sad ih je već i po 3000. Ali tu treba uzeti u obzir da je i zdravstvo gotovo kolabiralo, ističe Kurir.
Isto tako je samo pretpostavka koja se prenosi u medijima kako je tamo već 90% novooboljelih od tog novog soja: zbog stanja u tamošnjem zdravstvu je nemoguće proveravati genetski kod virusa kod svakog oboljelog.
Šta se zna o soju P.1?
Isto tako je nesporno da je taj soj već registrovan i u Meksiku ili Kolumbiji, a stigao je i u Evropu, u Belgiju i Švedsku, naglašava Kurir.
Soj P.1 je utvrđen 10. januara u Brazilu i na virusu SARS-CoV-2 je stvorio već 17 mutacija od kojih su tri na "bodljikavom" proteinu, po čemu se može zaključiti da tako lakše prodire u ćelije. Problematična je i mutacija E484K koja, opet tek kako se pretpostavlja, može dovesti do oboljenja i onih osoba koji su već preboljeli koronu i koji su stvorili imunitet, piše Kurir.
Taj zaključak je utemeljen na činjenici da se soj P.1 posebno širi po brazilskoj saveznoj državi Manaus jer je tamo mnogo osoba oboljelo od korone već u prvom talasu pandemije. Pretpostavlja se i da taj soj ima sličnosti s južnoafričkom mutacijom B.1.351, ali se vjeruje kako su te promjene nastale nezavisno, naglašava Kurir.
Da li je tok bolesti teži kod tog soja?
Prema dosadašnjim iskustvima iz drugih zemalja ljekari su skloni da kažu - ne, nije. Ali teško je definitivno odgovoiti, baš zbog povećane zaraznosti i pretrpanosti bolnica, navodi Kurir.
Djeluje li vakcina i protiv soja P.1?
I tu još nema jednostavnog odgovora: poznato je da preparati AstraZeneke i Bajontek/Fajzera u laboratoriji stvaraju antitijela i protiv soja P.1, ali je poznato i da AstraZeneka nije toliko djelotvorna protiv virusa sa "južnoafričkom" mutacijom B.1.351.
No već se i s drugim preparatima pokazalo kako i cjepljene osobe mogu biti "napadnute" virusom, ali kako je onda tok bolesti mnogo blaži. Utoliko se može reći i da postojeće vakcine do neke mjere deluju i protiv soja P.1, ali o tome se još intenzivno istražuje, zaključuje Kurir.