U proteklih nekoliko godina sve češće se viđaju medvedi koji u gradove i sela na jugu Karpata silaze u potrazi za hranom
Izvrnuvši se kraj uskog puta koji vijuga Karpatima, u centralnom dijelu Rumunije, smeđi medved šeretski izviruje posmatrajući automobile koji prolaze. Kad vozači zastanu da bi ga slikali, medved kreće ka njima, praveći simpatične poze u nadi da će iskamčiti hranu.
Polovina evropske populacije smeđih medveda, njih oko 6.000, živi u uglavnom netaknutim Karpatskim planinama, a aktivisti za očuvanje prirodne sredine i vlasti se trude da divlje životinje i stanovnike planinskih gradova, poput Brašova, zaštite jedne od drugih.
U proteklih nekoliko godina sve češće se viđaju medvedi koji u gradove i sela na jugu Karpata silaze u potrazi za hranom, navodi Rojters. Bilo je i više slučajeva kada su gladne ili razbjesnjele životinje rastrgle ljude, uglavnom strane turiste.
Medvedi preturaju po kontejnerima, spavaju u stambenim zgradama i čak upadaju u podrume kafana i bolnica. Oni sve češće silaze u naseljena mjesta, pošto se njihovo prirodno stanište postepeno uništava i rasparčava zbog izgradnje objekata za turizam koji je u Rumuniji u procvatu.
Životinje, takođe, mijenjaju svoje navike u ishrani pošto su postale turistička atrakcija.
"Svako veče dešava se šou, cirkus", kaže brašovski zvaničnik za zaštitu životinja Flavijus Barbulesku. "Ljudi sjede na ogradama ili u automobilima i posmatraju ih. A ne možete kazniti nekoga zbog stajanja na trotoaru i gledanja".
Vlasti planinskih gradova, poput Brašova, pokušavaju da zadrže medvede u nenaseljenim područjima: kante za đubre se prazne tri puta dnevno, medvedi-strvinari prebacuju se u udaljena područja a ljudi kažnjavaju ako ih hrane ili fotografišu.
Turisti, međutim, i dalje posjećuju mjesta poput brašovske stambene četvrti Račadau, koja je omiljeno mjesto okupljanja medveda. "Oni dolaze kasno noću. Vidio sam jednog kod autobuske stanice gdje živim", priča Vasil Kolumban (57).
Stručnjaci kažu da će životinje, nazvane "medvedi smećari", nastaviti da se spuštaju u gradove kako se naselja budu dalje širila na uštrb njihovog prirodnog staništa a ljudi nastavili da ih hrane.
"Restorani ne bi trebalo da ostavljaju hranu napolju", kaže savjetnik za pitanje divljih životinja u britanskom Svjetskom društvu za zaštitu životinja Viktor Votkins. Miris bačene hrane privlači medvede.
Broj medveda u Rumuniji povećao se tokom 1970-tih i 1980-tih, pošto je komunistički lider Nikolae Čaušesku zabranio lov svima, osim sebi.
Čaušesku, koji je svrgnut i pogubljen 1989. godine, često je pozivao prijatelje i strane zvaničnike u lov. Tada bi tokom jednog dana bile ubijane na desetine medveda.
I nakon njegovog svrgavanja, lov je ostao popularan među mnogim političarima, poput bivšeg premijera Adrijana Nastasea. Međutim, danas je zakonom predviđeno da se godišnje može ubiti oko 300 medveda.
Nedaleko od Brašova, u brdima oko sela Zarnesti, nalazi se prvo utočište za medvede u Rumuniji, u kome živi oko 40 ovih životinja.
Ti medvedi su uglavnom spaseni iz kaveza u kojima su držani u motelima i restoranima duž puteva kako bi zabavili goste.
Rumunske vlasti i vlasti zemalja koje obuhvataju djelove Karpata razmatraju planove za otvaranje planinskih staza koje su medvedi vjekovima koristili, kako bi im se olakšalo kretanje u potrazi za hranom.
Ali do tada, medvedi će biti dio svakodnevnog života u Brašovu i drugim gradovima i selima Karpata.
(MONDO)