Oduzimanje imovine iz etničkih razloga nije legalno u Evropi. Ali u Slovačkoj se dešava upravo to: prije svega pripadnicima mađarske manjine država oduzima zemljište i to na osnovu zakona iz 1945. godine.
Slovački advokat Janoš Fijala-Batora isprva nije mogao da povjeruje kada mu se nekoliko ljudi obratilo za pomoć jer im je oduzeto zemljište – i to na osnovu 80 godina starih Benešovih-dekreta, piše Dojče vele.
„Uredba kojom se jedan Benešov-dekret sprovodi u Slovačkoj zaista je još na snazi i pojedini državni službenici su otkrili kako i dalje mogu da je primjenjuju. Zaplijenjuju zemljište na osnovu etničkog porijekla predaka. Pogođeni su uglavnom Mađari, ali i mnogi Austrijanci“, kaže Fijala-Batora.
„Bez odštete, tiho, sistematski“
Posle Drugog svjetskog rata većina Njemaca je protjerana iz Čehoslovačke, a pripadnici mađarske manjine kolektivno su smatrani nacističkim saradnicima.
Dok su u Češkoj većinom protjerivani Njemci, u Slovačkoj je mogla biti oduzeta imovina svima koji su bili „Njemci, Mađari ili izdajnici“. Osnova su bili Benešovi-dekreti, nazvani po nekadašnjem predsjedniku Čehoslovačke Edvardu Benešu.
Eksproprijaciju imovine koja iz raznih razloga tada nije bila sprovedena do kraja, slovačke vlasti sada nastavljaju, kaže ogorčeni advokat. To se dešava bez odštete, često tiho i sistematski.
„Državni fond za zemljište je glavni akter. On je ovu praksu priznao 2022. i obustavio je.“
Ali kada je 2023. Robert Fico ponovo postao premijer, službenici su nastavili oduzimanja, kaže Fijala-Batora.
„Znamo za 1.000 hektara zemlje koji su od tada zaplijenjeni. A poslednjih mjeseci čuli smo za više stotina novih slučajeva samo u jednom okrugu u južnoj Slovačkoj.“
Ponekad se, prema riječima stručnjaka za ljudska prava, radilo o proširenju autoputa, a ponekad navodno profitiraju kriminalne mreže. Takva eksproprijacija imovine jasno krši slovačko i međunarodno pravo.
Fico kažnjava kritiku
Vlada bi mogla da zaustavi tu praksu i stavi van snage spornu Benešovu uredbu. Ali Fico to vidi drugačije.
„Benešovi-dekreti su rezultat posleratnog poretka. Ti zakoni su važili i važe – najprije u Čehoslovačkoj, sada u Slovačkoj“, izjavio je Fico.
Liberalna opozicija u Slovačkoj pokrenula je to pitanje i stala na stranu mađarske manjine. Etnički Mađari čine oko devet odsto stanovništva.
Fico, inače naklonjen Mađarskoj i saveznik mađarskog premijera Viktora Orbana, potom je hitnim zakonom zabranio svaku kritiku posleratnog mirovnog poretka. Ko dovodi u pitanje Benešove-dekrete, rizikuje kaznu zatvora do šest mjeseci.
Hoće li to Orbana koštati glasova?
Dok se u Budimpešti održavaju žestoki protesti ispred slovačke ambasade, Orban ćuti.
„Šta još treba da se dogodi da bi se Viktor Orban konačno oglasio i usudio da se suprotstavi anti-mađarskom Robertu Ficu“, pita mađarski opozicioni političar Peter Mađar, koji hoće da zamijeni Orbana posle parlamentarnih izbora u aprilu.
Spor oko Benešovih-dekreta mogao bi mu u tome pomoći, smatra Janoš Fijala-Batora:
„Ta tema će uticati na izbore. Ne zbog Mađara u Slovačkoj – samo nekoliko stotina njih ima pravo glasa. Već zbog birača u Mađarskoj.“
Mnogima u Mađarskoj je važna sudbina Mađara u inostranstvu. I Orban je uvek zastupao njihove interese, ali bi zbog ovih dešavanja u Slovačkoj mogao bi da izgubi glasove.
Slovačka opozicija protiv primjene dekreta
I u Slovačkoj se politička scena mijenja. Stranka slovačkih Mađara približava se najvećoj opozicionoj snazi, partiji Progresivna Slovačka Mihala Šimečke.
„Progresivna Slovačka osuđuje primjenu principa kolektivne krivice posle Drugog svjetskog rata. Zahtijevamo od vlada Slovačke i Mađarske da se zajednički suoče s prošlošću. Po uzoru na njemačko-češku deklaraciju iz 1997. godine“, kaže Šimečka.
Advokat Fijala-Batora smatra da bi i Evropska komisija morala da reaguje. Naime, Slovačka je tokom pristupnih pregovora uveravala da su Benešovi-dekreti doduše deo njenog pravnog poretka – ali da se više ne primenjuju.