Trgovinski, tehnološki i geopolitički sukobi mogu uticati na globalnu stabilnost, a diplomatski napori biće neophodni kako bi se izbjegle eskalacije i očuvala međunarodna ravnoteža.
Od predsjedničkih izbora u SAD do onih evropskih u junu, rješavanja "gorućih" pitanja i regionalnih konflikata do nastavka globalnih napora u vezi sa klimatskim promjenama i intenziviranja rivaliteta između velikih sila, na globalnom planu u 2024. godini nas očekuju događaji koji bi mogli da diktiraju sliku budućeg svijeta.
Što se tiče regionalnih konflikata, očekuje se da će se neki od njih intenzivirati, dok će se drugi možda smirivati uz posredovanje međunarodnih organizacija. Postizanje održivih rješenja za regionalne krize biće izazov, ali će istovremeno biti ključno za očuvanje mira i stabilnosti.
U zaključku, 2024. godina će biti obilježena dinamičnim promjenama u globalnoj politici, a uspjeh će zavisiti od sposobnosti država da sarađuju, riješe konflikte i suoče se sa zajedničkim izazovima poput klimatskih promjena.
Evropski izbori
Evropski izbori će biti održani između 6. i 9. juna 2024. godine, odlučili su ambasadori država članica Evropske unije. Tokom četvorodnevnog izbornog procesa, građani u svim državama Evropske unije će odabrati ko će biti njihovi predstavnici u Evropskom parlamentu koji broji 705 zastupnika.
Imenovaće se i novi lideri evropskih institucija, poput predsjednika i članova Evropske komisije, predsjednika Evropskog saveta i Evropskog parlamenta, te ko će biti novi visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbjednost.
Svi oni će imati petogodišnji mandat. Evropski izbori se smatraju najvećim trasnacionalnim glasanjem budući da se u četiri dana organizuju u 27 država a izborno pravo imaju preko 400 miliona građana.
Predsjednički izbori u Americi
Najvažniji izbori godine zakazani su za 5. novembar, kada će građani SAD birati novog predsjednika, na kojima bi moglo doći do novog duela Donalda Trampa i Džoa Bajdena.
Poraz Bajdena mogao bi imati velike posledice po dalji tok rata u Ukrajini, jer su republikanci veoma kritični prema podršci SAD vladi u Kijevu. Istraživanja pokazuju da bi Tramp mogao da pobijedi na republikanskim izborima u Ajovi 14. januara i Njuhempširu 22. januara.
Takođe i u direktnom duelu, on je prema istraživanjima ispred Bajdena.
Pobjedom, Tramp bi bio drugi predsjednik u istoriji SAD koji bi uspio da ostvari povratak u predsjedničku fotelju, što je do sada uspio demokata Grover Klivlend, koji je 1892. godine porazio tadašnjeg predsjednika Benjamina Harisona, koji ga je četiri godine ranije pobijedio na predsjedničkim izborima.
Tramp je 2020. bio prvi predsjednik SAD u protekle tri decenije koji nije prošao reizbor za drugi mandat.
Izbori u nekoliko evropskih država
U Evropi se izbori održavaju iduće godine i u Velikoj Britaniji, Sjevernoj Makedoniji, Portugaliji, Belgiji, Hrvatskoj, kao i Rumuniji.
U Velikoj Britaniji se očekuje promjena vlasti, te bi laburisti mogli, nakon 14 godina u opoziciji, da se vrate na vlast, a mjesto premijera preuzeti njihov lider Keir Starmer, koji se zalaže za tješnje odnose sa EU.
Predsjednički izbori biće održani u Finskoj, Slovačkoj i Rumuniji, a u sve tri zemlje aktuelni predsjednici ne ulaze u izbornu trku. U Finskoj bivši šef diplomatije Peka Havisto pokušava po treći put da postane prvi predsjednik u istoriji te zemlje iz redova zelenih, ali ima jaku konkurenciju u bivšem premijeru Aleksanderu Stubu i nekadašnjem evropskom komesaru Oliju Renu, ali i desničarkom populisti Jusiju Hala-ahou.
U Slovačkoj bivši minstri spoljnih poslova Ivan Korčkok i Jan Kubiš pokušavaju da dobiju povjerenje građana i tako zamijene predsjednicu Zuzanu Čaputovu. Spekuliše se i da bi u izbornu trku mogao da uđe i premijer Robert Fico.
Zapadni Balkan i regionalni konflikti
Nakon što su se ove godine jasno pojačale tenzije između Beograda i Prištine u septembru, kada su Srbija i Kosovo bile na rubu otvorenog sukova, optimisti se nadaju povratku sporazumima o normalizaciji postignutim pod posredovanjem EU.