Rusija je u petak ponovo napala Ukrajinu posle dva mjeseca pauze.
Ruski bombarderi izveli su juče novi napad nad Ukrajinom, nakon oko dva mjeseca pauze. Napad je, nažalost, doveo do smrti 13 osoba, među kojima su bila i djeca. Ukrajinski predsjednik, Volodimir Zelenski, izjavio je da se još uvijek raščišćavaju ruševine, a da su spasioci pronašli 13 mrtvih. Dvoje od njih su djeca čiji se identitet još uvijek ne može utvrditi, dok se sudbina njihovih roditelja još uvijek ne zna.
Predsednik Zelenski poručio je da će spasioci raditi dok se ne uvjere da niko nije ostao pod ruševinama. On je takođe pozvao na zajedničku borbu protiv ruskog terora uz korišćenje oružja za Ukrajinu, najstrožih sankcija protiv terorističke države i pravednih kazni za ubice.
S druge strane, postoje navodi da su ukrajinske snage prešle obalu rijeke Dnjepar i da se svakog časa iščekuje najavljena proljećna kontraofanziva.
Gosti emisije Usijanje bili su Aleksandar Cvetković, član Predsjedništva Srpskog pokreta obnove SPO, i Vladan Glišić, advokat.
Vladan Glišić je rekao da ne vjeruje da je ovo bes Rusije, već da rat ima svoju dinamiku.
"Oko 1.500 borbenih vozila je upravo isporučeno od strane NATO-a Ukrajini, što znači da postoje sredstva za kontraofanzivu Ukrajine koja se pominjala. U tom slučaju je i Rusija nervozna i ona će reagovati svojim pojačanim bombarderskim nasrtajima na ukrajinske položaje. To dovodi do toga da je ona kineska inicijativa o nekom primirju otišla u senku", rekao je Glišić.
Sa druge strane, Aleksandar Cvetković je rekao da se granica NATO-a proširila 1.400 kilometara otkako je Moskva rekla da Ukrajina ne može da uđe u NATO.
"Ukrajina će definitivno nakon rata postati članica NATO-a. Tokom rata ne bi trebalo. Zašto? Zato što je poruka zemalja NATO-a da mora da se završi rat, pa tek onda da ona uđe jer bi to značilo rat između NATO-a i Rusije", istakao je Cvetković.
Glišić je istakao da Vladimir Putin teško može da ostane na vlasti ako ne dovede do kraja priču o demilitarizaciji i denacifikaciji, što podrazumjeva da Ukrajina bude vojno neutralna i da na vlasti ne budu oni koji su bili naklonjeni antiruskoj priči. To podrazumjeva poraz Ukrajine.
"Vladimir Putin će teško ostati na vlasti ako ne dovede do kraja priču o demilitarizaciji i denacifikaciji. To podrazumjeva da Ukrajina bude vojno neutralna i da na vlasti ne budu oni koji su bili naklonjeni antiruskoj priči. To podrazumeva poraz Ukrajine, ali on ne mora da bude vojnički nego i na pregovaračkim stolom", rekao je Glišić.