Ruski ratni brod "Moskva" je 14. aprila završio na dnu mora, a sada su isplivali dosad nepoznati detalji kako je došlo do toga.
Jednim od najvećih ruskih gubitaka u ratu sa Ukrajinom smatra se potapanje ponosa ruske pomorske flote, krstarice Moskva, koja je bila najveći ruski brod usidren u Crnom moru. Od tada je ruska Crnomorska flota pretrpjela mnoge gubitke, a samo more je postalo rak rana ruskih formacija.
Moskva je 14. aprila završila na dnu mora, dan posle drame koja je dugo bila obavijena velom tajne. Rusi su 13. aprila objavili da je na brodu došlo do eksplozije koja je izazvala požar. Ukrajinska strana je odmah preuzela odgovornost za štetu nanetu brodu, u saopštenju u kojem su naveli da su ga pogodili krstarećim projektilima, ali je ruska strana odbila da to učini.
List Ukrainska pravda sada je izašao sa nepoznatim detaljima o tome šta se dogodilo tog dana. Kako pišu, "zbog lošeg vremena i bahatosti ruskih mornara, ukrajinski branioci su uspjeli da otkriju i stignu do admiralskog broda ruske flote Moskva sa raketom Neptun".
Pomogli im oblaci?
"13. aprila ruska raketna krstarica Moskva bila je stacionirana u Crnom moru, oko 120 km od obale. U vrijeme ruske invazije Ukrajina nije imala radare iznad horizonta, a konvencionalni radar ne može da pokaže ciljeve na takvoj udaljenosti. Osvajači su to znali, pa su se osjećali sasvim bezbjedno. Međutim, oko 16 časova 13. aprila, operater kompleksa Neptun je dobio vrlo neočekivanu informaciju: konvencionalni radar je pokazao veliki cilj na oko 120 km od obale. Objekat ove veličine u ovom sektoru Crnog mora mogao bi da bude samo krstarica Moskva", piše Pravda.
Ukrajinske raketne snage su saopštile da im je sama priroda pomogla da vide rusku metu. Kako su nad morem bili gusti oblaci, radarski signal se odbijao od njih do površine vode i nazad do oblaka. Pravda piše da je u takvom kretanju radar neočekivano stigao do krstarice Moskva.
Različite verzije događaja
Rusi su bili toliko uvjereni u svoju nepristupačnost ukrajinskim snagama da, prema izvorima Pravde, vjerovatno nisu ni aktivirali sisteme PVO. Iako aktivirana protivvazdušna odbrana ne vidi ukrajinsku podzvučnu raketu jer ona leti iznad vode, piše pomenuti portal.
Zapadni mediji objavili su svoje verzije uništenja krstarice Moskva. Neki su pisali da je koordinate Ukrajine potvrdio Evropski centar NATO. Drugi su pisali da je američki izviđački avion P-8 Posejdon učestvovao u izviđanju sa Ukrajinom i dao im tačne koordinate.
Nisu znali da li je pogođen
Međutim, ljudi iz vojnih krugova rekli su za Pravdu da Moskvu nije teško otkriti, već doći do nje. Nakon što su rakete Neptun ispaljene, trebalo im je oko šest minuta da stignu do krstarice. "Niko nije znao da li su je pogodili jer su operateri ukrajinskih Bajraktara odbili da lete da potvrde pogodak. Iznad oblaka ne bi ništa vidjeli, a ispod oblaka bi sigurno bili oboreni", piše Pravda.
Da su Neptuni pogodili svoju metu postalo je jasno kada se krstarica Moskva iznenada pomjerila i pokušala da se sakrije. Pored toga, četiri ruska broda su istovremeno jurila ka admiralskom brodu ruske flote iz različitih pravaca. Na moru se tada razvila neočekivana oluja koja je zakomplikovala spasilačke akcije.
Kada je ukrajinska vojska shvatila da je tegljač sa Krima otišao u Moskvu, postalo im je jasno da je situacija na krstarici kritična. U noći 14. aprila, jedan od vodećih ukrajinskih bezbjednosnih zvaničnika obavjestio je novinare Pravde: "Moskva je gotova".