Lukšić: Neophodna JASNA VIZIJA o ponašanju DPS-a u opoziciji

On je kazao da nije razmišljao da se ponovo aktivira u političkom životu, niti je tim povodom imao razgovore.

Lukšić smatra da DPS na kongresu treba da uzme u obzir sve opcije kada su u pitanju utisak koji treba ostaviti kod građana i definisanje buduće političke strategije i pokuša da se drugačije pozicionira na sceni.

„DPS-u, nakon poraza na izborima 30. avgusta, ukoliko ne bude imao jasne vizije ponašanja u opoziciji, ni kadrovske promjene neće pomoći da postigne dobar rezultat na narednim izborima“, kazao je Lukšić u intervjuu agenciji MINA.

On je ocijenio da je važno da na predstojećem kongresu DPS uzme u obzir sve ono što su elementi buduće političke strategije.

„Da se zidajući na dobrim stvarima iz prethodnog perioda pozicionira na sceni drugačije nego do sada i poveća svoje šanse na narednim izborima“, kazao je Lukšić.

On smatra da treba uzeti u obzir okolnost da je DPS bio predvodnik fronta za obnavljanje nezavisnosti, da je predvodio vlade koje su otvorile sva poglavlja u pregovorima sa EU, Crnu Goru uvele u NATO, Svjetsku trgovinsku organizuju i pokazale da mogu da vode procese regionalne saradnje.

„DPS ima iza sebe mnogo toga dobrog što je usmjeravalo ovo društvo i njegovu tranziciju i na tome treba graditi budućnost stranke“, ocijenio je Lukšić.

On je kazao da je prije desetak godina kazao sam da DPS treba da gleda prema 2020. godini a ne prema 2000..

„Prošlost nas uči ali budućnost mi našim odlukama oblikujemo. Imajuću u vidu odgovornost i sve što se nalazi istoriji DPS-a - potrebno je iskoristi i trasirati sada put te stranke prema 2030. godini“, rekao je Lukšić.

On je naveo da kao što je nekada izgledalo da ne postojanje alternative ističe ulogu DPS-a zbog čega je djelovalo da će vlast teško biti promijenjena, sada za Crnu Goru ne bi bilo dobro da blok koji predvodi DPS bude dodatno degradiran.

„Potrebno je da DPS pronađe unutrašnju snagu. Na stolu treba da budu sve opcije, svi mogući scenariji politčkog razvoja situacije do 2030. godine“, kazao je Lukšić dodajući da DPS kao stranka lijevog centra, treba da okupi slične partije.

„Dominatno u novoj većini, osim političkog bloka URA koji je profilisan kao partije zelene orijentacije,ostalo stranke su uglavnom desne orijentacije ili desnog centra“, naveo je Lukšić.

On je kazao da je bilo primjera da su stranke koje su bile veoma dominatne, u periodu opozicionog djelovanja svedene na mali procenat.

„Ali bilo je opoziconih stranaka spremnih da definišu svoj novi identitet i da kroz kadrovske promjene budu brzo dominantne stranke, podižići politički sistem na veći nivo i približavajući ga standardima evropske demokratije“, kazao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, sve opcije treba da budu na stolu i da će u zavinost koju opciju će izabrati na kongresu to opredijeliti budućnost DPS-a.

Lukšić je istakao da ne namjerava da se ponovo aktivira u politici i da su njegovi planovi drugačiji.

„Svjesno sam se prije nekoliko godina povukao iz politike i želje da nakon 15 godina boravka na isturenim pozicijama pokušam da se oprobam u drugim oblastima“, naveo je Lukšić.

On je rekao da ima i obavezu prema Vijeću za regionalnu saradnju gdje ga je 13 članica podržalo da od 2022. do 2025. predvodi tu organizaciju.

„Kandidatura je bila u ličnom kapacitetu. Tokom predjedavanja Slovenije tom regionalnom incijativom, prihvaćen je kompromisni predlog Podgorice i Tirane o konsekutivnim mandatim i oba kandidata imenovana“, kazao je Lukšić.

Komentarišući rezultat parlamentarnih izbora, Lukšić je ocijenio da je zbog svih okolnosti realno bilo očekivati određene promjene i da je smjena vlasti tektonska politička promjena za Crnu Goru koja je kao takva doživljena i u regionu.

Lukšić smatra da promjena nikada nije loša ako donese neki novi kvalitet i da je Crna Gora pokazala da je kao društvo spremna za novu dinamiku i veću konkurentnost u političkom sistemu.

„Smjenjivost vlasti više neć biti teret koji se ponekad isticao u pojedinim krugovima u vezi sa našim integracionim ambicijama. Vidjećemo kako će to sve izgledati“, ocijenio je Lukšić.

On je rekao da je na poraz DPS na izborima uticalo je više faktora i da je jedan direktno povezan sa usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je pokrenuo čitavu jednu lavinu dešavanja.

„Koji je pokazao da je to pitanje koje je izuzetno osjetljivo i koje se mora rješavati adekvatnim dijalogom. Na taj način je DPS doživio politički udar i izgubio odredjen broja birača“, naveo je Lukšić.

On smatra da su drugi razlog posledice epidemije covid 19 i trag koji ekonomska kriza već ostavlja što je u određenoj mjeri uticalo na raspoloženje u biračkom tijelu.

„Dugogodišnji boravak u vlasti sam po sebi proizvede određene fenomene koji značajan broj ljudi razočaraju ili usmjere da razmišljaju o političkoj konkurenciji“, kazao je Lukšić.

Prema njegovim riječima, sve je to uticalo da izbori završe porazoma DPS-a i da ta stranka pretpri ozbiljan odliv glasova.

Lukšić je kazao da je uloga crkve u Crnoj Gori bila jasno izražena cijele godine, posebno u izbornoj kamapanji i da je uticala na formiranje određenih izbornih lista.

„Ne bi bilo dobro da imamo preplitanje sekulanog i religijskog u političkom sistemu duže vremena, to bi bio problem. Crna Gora na taj način ne bi adekvatno odgovorila standardima jednog modernog društva što je u krajnjem i ustavna organizacija“, smatra Lukšić.

On je ocijenio da bi za sve aktere na političkoj sceni bilo dobro da prihvate ono što su njihove izvorne uloge a da iskustvo sa izbora treba da pomogne da se više ulaže u dijalog.

„Crna Gora jeste mala ali je kompleksna po svom funkcionisanju, strukturi, karakteristikama društva i to podrazumijeva da dijalog nema alternativu i naporu da se dođe do adekvatnog rješenja“, naveo je Lukšić.

On je kazao da je najbolji put da se stvar dovode do kraja potpisivanje ugovora između države i Pravoslavne crkve u Crnoj Gori kako je to urađeno sa ostalim vjerskim zajednicama.

„I na taj nači potpuno regulišući odnos do kraja sprovedemo podjelu uloga u društvu gdje je vlada kao dio političkog sistema činilac društvenih procesa koji se odnose na dalje reforme, integracije, ekonomske i društvene tokove, a crkva se bavi onim što je njen opseg djelovanja“, naveo je Lukšić.

On je rekao da to naravno ne znači da taj ugovor treba posmatrati kao tehničko rješenje već da da obezbijedi da se svi pravoslavni građani u Crnoj Gori koji to žele osjećaju komforno u Crkvi.

„Svi bez obzira da li se izjašnjavaju kao Srbi ili Crnogorci i bez obzira kojim jezikom govore, crnogorskim ili srpskim. U tom dijelu crkva bi trebalo da pokaže određeno razumijevanje, jer pojedina rješenja u ugovoru bi trebala takvu intenciju da odraze i da izađemo iz tog vrtloga koji nam ne treba“, naveo je Lukšić.

On je rekao da nije do te mjere zabrinut da smatra da je nakon promjene vlasti u opasnosti i crnogorska nezavisnost.

„Polazeći od ustavnog ustrojstva Crne Gore možemo zaključiti da su državni status i još nekoliko važnih pitanja koja se tiču državnosti rješavana na zadovoljavajući način“, ocijenio je Lukšić.

On je rekao da je i struktura novog parlamenta izrazito procrnogorska i prozapadna.

„Sporazum koji su subjekti buduće vlade potpisali na tragu je svih opredjeljenja koja su iskazana u Deklaraciji nezavisnost koja je usvojena nakon referenduma. Iz toga ugla postoji dosta kontrolnih mehanizama kojima se može spriječtiti radikalne promjena državnog kursa“, smatra Lukšić.

On je rekao da je Crna Gora članica NATO-a, da je duboko u pregovorima sa EU i da se se kroz sprovođenje intreagracione agende koja se nije završila članstvom u Alijansi opredjeljuje crnogorska budućnost

„U mjeri u kojoj se bude pozicionirao DPS, kao stranka koja je u parlamentu zastupljena sa najviše poslanika i ima vlast u najvećem broju opština, ali i druge stranke koje su bile dio ranijih vlada, zavisi kako će se u budućnosti oblikovati politička scena“, rekao je Lukšić.

On smatra da jedan tehničk proces, kakav je popis stanovništva, ne treba pretvarati u neko novo referendumskoizjašanjavanje ili nastavak izbornih procesa iz 2020. godina.

Lukšić je kazao da je kao premijer vodio Vladu 2011 kada je bio poslednji popis i da je i tada bilo primjedbi i zahtjeva tadašnje opozcije da taj proces bude nadgledan, i da je sve sprovedenopo najvišim tandardima.

„Rezultati popisa govore o kompleksnosti crnogorskog društva i naglašavaju potrebu da se kroz dijalog rješavaju otvorena pitanja“, zaključio je Lukšić.