Najnovija dešavanja na političkoj sceni još jednom su potvrdila da je Crnoj Gori neophodna izmjena načina izbora odbornika i poslanika, smatraju u Pozitivnoj Crnoj Gori.
Najveći problem je, smatra ona, što građani nemaju mogućnost da neposredno biraju odbornike i poslanike.
„Građani glasaju za liste, a partije, odnosno njihova rukovodstva, određuju redosljed na listi, i to je neadekvatno rješenje za naš izborni sistem“, kazala je Jasavić agenciji MINA.
Zato je, kako je navela, Pozitivna predložila da se u parlamentu, nakon završetka hitnih poslova koji su vezani za izborni proces, pokrene aktivnost vezana za reformu izbornog zakonodavstva.
„Imamo mogućnost da idemo na zatvorene, ali deblokirane liste. To podrazumijeva stranačku ili koalicionu listu, u okviru koje građani mogu da prave preraspodjelu po broju glasova onima koji su se kandidovali“, precizirala je Jasavić.
Na taj način, kako je pojasnila, i onaj ko je na pedesetom mjestu na listi, može doći na prvo ili drugo, na osnovu dobijenih glasova.
„To je suština zatvorene deblokirane liste, koja je mnogo demokratičnija od ovoga što mi imamo sada, gdje stranačka rukovodstva određuju redosljed“, dodala je Jasavić.
Prema njenim riječima, druga mogućnost su potpuno otvorene liste, gdje bi građanin raspolagao sa pet glasova kojima bi mogao da zaokruži pet kandidata sa pet različitih lista.
U tom slučaju, kako je pojasnila, građani bi suštinski pravili liste poslanika, što je mnogo složeniji sistem.
„Za ovu fazu demokratskog razvoja u kojoj se mi nalazimo, preporučljivo je da imamo zatvorene ali deblokirane liste, gdje će građani moći da zaokruže koga hoće i da sami biraju redosljed poslanika. Tako bi svaki poslanik znao koliko glasova vrijedi, i to je jedino pravo i jedino etično rješenje“, smatra Jasavić.
Ona je naglasila da, sa stanovišta etike, poslanik ili odbornik ne može reći da njemu pripada odbornički ili poslanički mandat, jer ne postoji izborno zakonodavstvo po kojem je građanin mogao da odluči da li ga želi za poslanika, odnosno odbornika.
„Sada poslanici i odbornici zloupotrebljavaju normativna rješenja koja postoje u našem izbornom zakonodavstvu, i ponašaju se krajnje neodgovorno time što zadržavaju mandate“, kazala je Jasavić.
Ona smatra da bi takva reforma zakonodavstva bila dobra zato što bi građanin neposredno birao poslanika, a poslanik bi znao da li je za politiku ili ne, odnosno - da li ga građani hoće.
„Treća stvar je to što stranačka rukovodstva ne bi mogla da, sistemom dominacije, autoritarno određuju koga hoće na listi i kojim redosledom“, navela je Jasavić.
Prema njenim riječima, ne manje važna stvar je to što se ambiciozni pojedinci iz partija, bez pokrića i ugleda u narodu, često obrušavaju na stranačka rukovodstva i destabilizuju stranke.
„Njihovi motivi mogu da budu različiti. Može da se radi o ličnim ambicijama, o uticaju neprofesionalne Agencije za nacionalnu bezbjednost, neke druge stranke ili neformalnih centara moći koji žele da upravljaju nekim partijama, i onda instrumentalizuju te pojedince da bi zamijenili stranačka rukovodstva, a zapravo nemaju istinski legitimitet u narodu“, navela je Jasavić.
Sve su to, kako je kazala, razlozi zbog kojih se mora ići na reformu izbornog zakonodavstva.
„Već sam to potencirala u Radnoj grupi za izborno zakonodavstvo, ali smo ocijenili da je to pitanje složeno i da se prvo moraju realizovati hitne promjene u izbornom zakonodavstvu vezane za elektronsku identifikaciju birača, glasanje putem pisma i Državnu izbornu komisiju. To su elementarni preduslovi koje je radna grupa ozbiljno odradila“, rekla je Jasavić.
Ona je kazala da je to pitanje složenije faze demokratije, „i mi moramo ići ka toj fazi, jer u Crnoj Gori ne postoji politička elita, što je veliki problem“.
„Da biste mogli da kažete da istinski pripadate političkoj eliti, morate prestati da zloupotrebljavate državne resurse i morate imati otvorene liste gdje građani kažu kome vjeruju a kome ne. Ne može se čovjek baviti politikom ako istinski, svakodnevno, kroz svoja djela ne razmišlja o drugima“, navela je Jasavić.
Prema njenim riječima, ne može se politikom baviti onaj ko razmišlja samo o sebi, o svojim ličnim interesima, i ko u politiku ulazi da bi zaštitio neke svoje prljave poslove od ranije.
„Narodu ne trebaju prevaranti i oni koji žele da zaštite svoj kapital ili da ga uvećaju kroz bavljenje politikom“, naglasila je Jasavić.
Ona je kazala da je politika ozbiljan posao, koji ne podrazumijeva materijalno bogaćenje.
„U politiku ulaze ljudi koji su pošteno sticali novac, i koji su riješili svoja egzistencijalna pitanja. To je za mene politika, sve ostalo je vrlo sumnjivo i diskutabilno sa stanovišta etike“, poručila je Jasavić.