Premijer Milo Đukanović poručio je da nije tačno da se Vlada suočava sa manjkom entuzijazma u ispunjavanju dužnosti na putu ka Evropskoj uniji (EU), navodeći da EU mora pomoći regionu da poboljša ekonomski položaj i infrastrukturu.
Upitan da li registruje da je Brisel u fazi zamora od proširenja, Đukanović je rekao da je ne samo danas, nego i prethodnih godina, mogao registrovati taj zamor, bez obzira na to što nikad nije zvanično priznat.
Prema njegovim riejčima, kroz razgovor sa evropskim zvaničnicima je čuo mnogo puta ocjenu da tema daljeg proširenja nije popularna u domaćim javnostima. „To nas navodi na zaključak da EU svojoj javnosti na prijemčiv način nije približila prednosti ujedninjenja Evrope i to je izazov na kom EU mora raditi u budućnosti“.
„Da li primjećujem zamor - reći ću da, ali ne bih rekao da je to samo nedostatak u odnosu na politiku proširenja, mislim da se EU tokom prethodih godina suočila sa brojnim novim izazovima koji su doveli u pitanje dosadašnju arhitekturu EU“, rekao je Đukanović.
Kako je kazao, nema sumnje da se EU danas dominantno bavi vlastitim restrukturiranjem. „U takvoj fazi EU, dosta je razumljivo, koliko god nam to ne dogovaralo, da politika proširenja nije top tema u EU“.
Đukanović smatra da se, nažalost, Evropa u određenim periodima posvećenije bavi pitanjima zemalja koje su evropske, a koje nijesu članice. „To je moguće opravdati time da je, logično, EU posvećena prije svega svom biću, pa onda onima koji žele da budu dio kluba“.
„Ali, moramo registrovati da je EU lokomotiva evropskog kontinenta, neko ko na izvjestan način odgovara za ukupan razvoj kontinenta i zbog toga se uvijek podrazumijeva permanentna i dovoljna pažnja i prema onim koji nijesu dio kluba, ali koji makar mogu da stvaraju probleme na kontinentu koji, nažalost, ugrožavaju i interese tog kluba“, rekao je on.
On je, kad su u pitanju manjkavosti politike proširenja, kazao da, pored toga što mu se čini da se EU više posvećivala zapadnom Balkanu u vremenu krize, smatra da je ta poltiika u odnosu na zapadni Balkan nedovoljno cjelovita, sveobuhvatna.
Prema riječima Đukanovića, zvaničnici EU glavni problem na zapadnom Balkanu vide u nedostatnoj vladavini prava.
„Svjesni smo i sami da je to jedan od najkrupnijih deficita u ovom regionu. Moramo se zapitati otkud to, je li to nešto što organski propada Balkancima, što bi bila diskriminatorska teza, ili je to posledica problema koje imamo na zapadnom Balkanu. Mislim ovo drugo, posledica viševjekovnog ekonomskog i demokratskog zaostajanja na zapadnom Balkanu, za koje smo primarno krivi mi“, kazao je on.
Đukanović je kazao da je stabilnost kretanja kompozicije odgovornost na lokomotivi. „Nije tu mali dio odgovornosti ni na strani EU. Ne možćemo riješiti problem vladavine prava tretirajući ga izolovano. Ne može vldavina prava da bude samo štap u ruci prema zapadnom Balkanu. Može, ali biće ta poltiika nedjelotvorna“.
Kako je rekao, kao što je tačna teza da bez kvalitetne vladavine prava nema dinamičnog ekonomskog razvoja, jednako tako je istina da ne možete uspostaviti pouzdanu vladavinu prava bez ekonomskog razvoja. „Insistiram da to moraju biti paralelne politike“.
„U ovom dijelu Evrope razvoj infrastrukture je uslov ne samo ekonomskog razvoja, nego i bezbjednosti“, kazao je on.
Kako je rekao, jesmo li se ikad zapitali zašto to da dva naroda koja žive u ovom regionu gledaju jedni na druge kao na neprijatelja. „Mi se ne poznajemo. To je pradoks ovog regiona, zbog toga sa strahom gledamo na različitosti drugih, umjesto da različitosti prepoznajemo kao bogatstvo“.
„Mislim da je izgradnja infrastrutkture u regionu uslov stabilnosti i ekonomskog razvoja i da onaj koji želi da nam pomogne da se region razvije i u njemu uspostavi vladavina prava, mora da nam pomgone da riješimo ta pitanja“, kazao je Đukanović.
Kako je dodao, nijedna od država u regionu ne može to da riješi sama. „Naši su budžeti mali, nije dovoljno ponavljati da su vrata EU otvorena“.
Kako je rekao, ukoliko želimo da zapadni Balkan bude duo EU, potrebno je više od poruke da su vrata otvorena. „Tu poruku smo imali upućenu Jugoslaviji devedesetih godina i nijesmo prošli kroz vrata nego kroz zid“.
Upitan o tumačenju da se Vlada u ovom trenutku, nakon ispunjavanja lakših zadataka, suočava sa manjkom entuzijazma kad je riječ o ispunjavanju oabveza iz evropske agende, Đukanović je rekao da je to elementarno netačno, navodeći da je Vlada kreirala akcione planove za poglavlja 23 i 24 i da je, zajedno sa drugim subjektima društva, ponijela glavni teret dosadašnjeg pregovaračkog procesa.