Sofija je "primjeran đak", pažljivo sluša sve što joj mama pjeva. Njen prvi školski drug je dvadesetomjesečni Relja. Program koji pohađaju prilagođen je djeci od tri mjeseca do dvije godine.
"Vidjeli smo ponudu na sajmu i odlučili da probamo", rekla je Reljina mama Ana pokušavajući da umiri sina koji je sve vrijeme plakao i dozivao tatu. Kada se tata konačno pojavio, čas je mogao da počne. Čim je začuo prve taktove pjesmice na engleskom, Relja se smirio i pratio mamina uputstva. Kada bi se u pjesmici zatražilo da podignu ručice, Relja bi ih dizao i tražio da se igra sa igračkama koje su nabrajane u pjesmi.
"U pitanju je učenje kroz igru koje djeci omogućava kasnije da engleski progovore dobro kao i maternji jezik. To za djecu ne predstavlja opterećenje, jer se sve odvija po metodi 'play school'. Djeca u prvim mjesecima života prate gestikulaciju i glas roditelja. To čine i na časovima i uče da stvaraju paralelnu vezu između objekata o kojima se govori, kako sa maternjim tako i sa engleskim. Kada porastu, polako počinju da verbalizuju objekte. Tada dijete bude ohrabrivano, nikako forsirano da istakne ono što već zna. Mi imamo plan i program po kom radimo, ali je on fleksibilan i svaki čas je prilagođen polaznicima", kaže Tanja Petković, zastupnik programa "Helen Doron Early English", po kojem se i odvija ova školica.
Osim ovog programa u Beogradu, već deset godina postoji program predviđen za djecu od dvije do 14 godina, kroz koji ona engleski jezik uče da savladaju kao maternji.
"Do dvije godine jezik se uči kroz igru i komuniciranje roditelja sa bebom, a od četvrte godine dijete ga uči samo sa profesorom. Roditelj ne mora da govori engleski da bi radio sa svojim djetetom jer nastavnici objašnjavaju roditeljima šta treba da urade da bi ih dijete razumjelo. Dešavalo se i da su roditelji pored svojih mališana naučili osnove engleskog", objašnjava Petkovićeva, napominjući da se dječji mozak najviše razvija do šeste godine.
Program učenja engleskog kao maternjeg jezika prošle godine je pohađalo 1.400 mališana, a Tanja Petković misli da će ih ove godine biti čak 1.800.
Ništa nije nemoguće
Danijela Milisavljević, školski pedagog, kaže da nije nemoguće da djeca u sasvim ranim godinama budu bilingvalna.
"To je posebno zastupljeno kod djece čiji roditelji ne žive u zemlji u kojoj su rođeni, pa njihova djeca uče i maternji i jezik zemlje u kojoj se nalaze i oba govore dobro. Naravno, nikad taj drugi jezik ne može da bude na nivou maternjeg, ali može da se savlada odlično. Tokom prakse sam se susretala sa djecom iz inostranstva koja su jednako dobro govorila i srpski i neki drugi jezik", tvrdi Milisavljevićeva.
(MONDO)