Nakon poteza bivše sutkinje US, neizvjesno je da li će se nadležni uopšte obraćati Venecijanskoj komisiji (VK) kako bi dobili mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i o konstatovanju prestanka funkcije sudiji.
Odluku doskorašnje sutkinje Ustavnog suda (US) Dragane Đuranović da tuži Skupštinu Crne Gore pozdravili su iz Pokreta Evropa sad, uz ocjenu da će se takvim pristupom umanjiti "političke i vještački izazvane tenzije", a samim tim obezbijediti i redovna funkcionalnost svih grana vlast.
Nakon poteza bivše sutkinje US, neizvjesno je da li će se nadležni uopšte obraćati Venecijanskoj komisiji (VK) kako bi dobili mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i o konstatovanju prestanka funkcije sudiji, prenosi DAN.
Analitičar i pravnik Boris Marić u izjavi za "Dan" ističe da Venecijanska komisija ima konsultativnu ulogu, ali i veliki autoritet.
"Stoga mislim da je dobro dapored odluke suda dobijemo i mišljenje eksperata Venecijanske komisije – ocijenio je Marić.
Kako je dodao, sigurno da odluka suda može biti osnov za uspostavljanje konstruktivnog dijaloga između vlasti i opozicije u cilju pune funkcionalnosti Skupštine.
"Ipak, treba biti oprezan jer nas dosadašnja dešavanja upozoravaju da politički subjekti često pribjegavaju raznim tehnikama kreiranja sukoba i opstrukcijama kroz koje vide prostor da se nametnu, ali i da vrše razne vidove pritiska na institucije – zaključio je Marić.
Početkom ovog mjeseca, izvjestilac iz sjenke za Crnu Goru iz grupe Zelenih u Evropskom parlamentu (EP) Vladimir Prebilič predložio je crnogorskim vlastima medijaciju kako bi se prevazišao zastoj u funkcionisanju institucija, piše DAN.
"Predlažemo da se formira neka manja komisija koja bi posjetila Crnu Goru, da sjednemo za sto i da se dogovorimo šta može, a šta ne može – naveo je Prebilič, ukazujući da postupci pred VK mogu trajati do pola godine, a da Crna Gora nema vremena za gubljenje.
Nema uslova da Đuranović bude vraćena na posao
Sudija Đuranović je 12. februara podnijela Osnovnom sudu u Podgorici tužbu protiv Skupštine jer joj je konstatovala prestanak sudijske funkcije shodno Zakonu o PIO, a ne shodno Zakonu o radu. Ona traži da sud utvrdi da su konstatacija parlamenta i zaključak Ustavnog odbora o prestanku njene funkcije iz decembra prošle godine "apsolutno ništavi", kao i da uvede privremenu mjeru kojom bi bila vraćena na funkciju, prenosi DAN.
Osnovni sud je njenu tužbu i predlog za određivanje privremene mjere poslao na izjašnjenje zaštitniku imovinsko-pravnih interesa, odakle im je stigao odgovor.
Kako pišu "Vijesti", iz Kancelarije zaštitnice imovinsko-pravnih interesa Bojane Ćirović navedeno je da Đuranović ne može biti vraćena na funkciju jer nijesu ispunjeni uslovi za određivanje privremene mjere kojom je to tražila.
Pojašnjavaju da je Đuranović vršila javnu funkciju, što, kako su objasnili, nije klasičan radni odnos, koji je neophodan da bi bila vraćena na posao.
Ipak, niko od političara nije se izjasnio o ovoj ideji.
Proteklo je više od dva mjeseca otkako je konstatovan prestanak funkcije sudiji Đuranović, što je prouzrokovalo blokadu sjednica Skupštine Crne Gore od strane opozicije. Iako se krajem januara naziralo moguće rješenje političke krize i povratak na redovno funkcionisanje, do toga nikako da dođe, piše DAN.
Naime, predstavnici parlamentarne većine i opozicije 31. januara konačno su se okupili na Kolegijumu predsjednika Skupštine, a sve je završeno donošenjem sporazuma koji je vladajuća većina ponudila opoziciji. Dok se par dana čekalo na nastavak kolegijuma, iz opozicije je stigao odgovor da im je takav akt neprihvatljiv i da će ponuditi svoj sporazum. U suštini, iz sadržine oba sporazuma moglo se vidjeti da postoji spremnost za obraćanje Venecijanskoj komisiji, koja bi kao neutralni arbitar dala mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstatovanju prestanka funkcije sudiji Đuranović.
Podsjetimo, prvo je vladajuća većina ponudila sporazum koji je predviđao da će Skupština Crne Gore konsenzusom svih predsjednika poslaničkih klubova parlamentarne većine i opozicije podnijeti zvaničan zahtjev Venecijanskoj komisiji za mišljenje o odlukama Ustavnog odbora i konstatovanju prestanka funkcije sudiji Ustavnog suda Dragani Đuranović, prenosi DAN.
Taj sporazum ponuđen je 31. januara, a u njemu se takođe navodi da je mišljenje Venecijanske komisije obavezujuće za Skupštinu Crne Gore, koja će u roku od najkasnije sedam dana od dostavljanja mišljenja sprovesti sve neophodne korake za njegovu potpunu implementaciju.
Samo nekoliko dana kasnije, opozicija je ponudila šest tačaka za izlazak iz krize, koje uključuju i zaustavljanje procedure za izbor sudije Ustavnog suda i obraćanje Venecijanskoj komisiji. U njihovom sporazumu, kao i u onom vladajuće većine, potencira se preduzimanje koraka za implementaciju preporuka Venecijanske komisije u roku od sedam dana, kako prenosi DAN.