Neke nuspojave antibiotika – mučnina ili dijareja, prilično su česte, dok su neke druge nuspojave ovih ljekova rijetke, ali opasne. Evo šta treba da znate.
Antibiotici su lekovi koji se najviše koriste, a stručnjaci često upozoravaju da se koriste čak i previše, zbog čega je moguća pojava bakterija otpornih na ove ljekove.
Kao i svi drugi, i ovi ljekovi mogu da imaju nuspojave, a kada se već toliko koriste, nije loše da znate i koje nuspojave mogu da se jave.
Problemi sa varenjem
Najčešće se pacijenti koji piju antibiotike žale naprobleme sa varenjem, na mučninu, povraćanje i dijareju, kaže dr Kejt Džintars.
Ona ističe da konzumiranje dosta tečnosti i izbegavanje namirnica koje sadrže mnogo vlakana, može da pomogne i ublaži ove probleme, dok ne ispijete antibiotik do kraja.
Ukoliko dijareja postane ozbiljna, svakako bi trebalo da odete kod lhekara jer to znači da su antibiotici ubili dobre bakterije u crevima, pa može doći i do dehidracije. Dakle, ako pijete antibiotike, a imate vodenastu stolicu nekoliko puta dnevno, pravac kod lhekara.
Glavobolje
I ovo je čest neželjeni efekat antibiotika.
"Ako imate glavoblje, a ne mislite da su posledica nedostatka sna ili vode, svakako mogu da budu posledica uzimanja antibiotika", ističe dr Džintars.
"Uglavom te glavobolje nisu jake i samo su trenutne. Sve dok ne uzrokuju neki jači bol, obični analgetici mogu da pomognu", dodaje ona.
Oshetljivost na sunce
Neki antibiotici utiču na način na koji koža reaguje na ultravioletno zračenje. Izložnost suncu u periodu kada uzimate te lhekove može da poveća rizik od opekotina od sunca, pojave plikova, ljuštenja i oštećenja ćelija kože.
Neki od ovih lhekova u interakciji sa suncem mogu da budu uzrok crvenila i osipa na koži, čak i samo nakon 15 minuta izloženosti suncu. Zbog toga ljudi koji uzimaju tetraciklin ili fluorokinolone antibiotike treba da izbegavaju dužu izloženost suncu, i da nose zaštitnu odheću kad su napolju.
Gljivične infekcije
Zbog toga što antibiotici utiču na bakterije u našem tijelu, mogu da nas učine podložnim gljivičnim infekcijama, kaže dr Džintars. Takve infekcije mogu da se jave u ustina, na koži, na noktima ruku ili nogu...
Antibiotici, posebno kada se dugo uzimaju, mogu da utiču i na balans bakterija u vagini. To može da promijeni pH vrednost i doprinese pojavi gljivičnih infekcija "tamo dolje". Uzimanje anti-gljivičnih ljekova dok uzimate i antibiotike to može da spriječi, ali svakako to ne bi trebalo da uzimate na svoju ruku, tj. bez konsultacija sa ljekarom.
Anafilaksa
Neke od najstrašnijih i najopasnijih nuspojava antibiotika tiču se alergijskih reakcija.
"Ljudima može da se pojavi osip, da dođe do oticanja usana ili do gubitka daha", upozorava doktorka, dodajući da mogu da imaju i anafilaktički šok, pri čemu grlo otiče i zatvara disajne puteve, zbog čega im je odmah potrebna doza epinefrina, kako bi im se spasao život.
Ovakve reakcije nisu česte, ali ih definitivno treba imati na umu, posebno ako uzimate neki novi antibiotike koji niste raznije uzimali.
Tetive
Ljekovi poznati kao fluorokinoloni često su se koristili za liječenje upale pluća, bronhitisa i infekcije urinarnog trakta... Ali, lekari su utvrdili da ovaj tip antibiotika ima ozbiljnije nuspojave od drugih ljekova ove vrste, a neke od nuspojava su oštećenje tetiva, kao i trajna oštećenja nerava.
Zbog toga se ova vrsta antibiotika daje samo u slučajevima kada drugi lekovi ne mogu da pomognu.
Depresija i anksioznost
Fluorokinoloni, zajedno sa penicilinom i drugim ljekovima iz te porodice, povezuju se sa depresijom i anksioznošću. Studija sprovedena 2015. godine je pokazala da što više antibiorika osoba popije tokom života, to su veće šanse za razvoj depresije i anksioznosti.
Antibiotici mijenjaju mikrobiome u ijtelu, pokazalo je istraživanje, što može da utiče na neurološke veze, metabolizam, imunitet – a sve to može da ima uticaj na mentalno zdravlje osobe.
To su samo neki od razloga zašto antibiotike treba uzimati samo u slučaju potrebe, i po uputstvima ljekara, ističe dr Džintars.
"Mnogi ljudi pretpostavljaju da su antibiotici bezbjedni i da su magični lijek za sve. Oni su zaista naš najbolji lijek protiv bakterija, ali moramo da ih tretiramo odgovarajućim lijekom u odgovarajućoj dozi, u odgovarajućem vremenskom periodu, a takođe moramo da budemo i svjesni rizika", zaključuje doktorka.
