• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste nam poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

ZAŠTO NEKI NEMAJU SIMPTOME, A DRUGI ZBOG KORONE ZAVRŠE NA INTENZIVNOJ NJEZI: Genetičarka riješila misteriju!

Autor Gordana Bojanić Izvor Kurir

Genetičarka objasnila zašto neki zaraženih koronom nemaju čak ni simptome, a drugi završe na intenzivnoj njezi i jedva se izvuku!

genetičarka Milica Filipović.jpg Izvor: Kurir TV/Screenshot

Svakome od nas se desilo da nam neko kaže da imamo "majčine oči" ili "očev temperament" i naravno uvijek imamo isti odgovor, da je genetika zaslužna za to. Genetika nam određuje mnoge karakteristike, pa tako i sposobnost našeg organizma da se izbori sa virusnom infekcijom, koronom.

Ovo je samo mali dio onoga šta nam geni otkrivaju, a koje to sve tajne geni kriju, objasnila je genetičarka Milica Filipović gostujući u emisiji "Puls Srbije" na Kurir televiziji.

"Molekul DNK je nasledna osnova, on nosi šifru za sintezu svih proteina u ljudskom organizmu koji će kasnije da izgrađuju ljudski organizam. Oni određuju boju kose, očiju, ali i kompleksne osobine kao što je temperament, sklonost alkoholizmu i drugim oblicima ponašanja. Zapravo, genetika daje preduslov da se nešto razvije. Mi genetičari kažemo da je za razvoj nekih osobina 50 odsto genetike i 50 odsto faktora sredine. Ono što najviše interesuje sve su rijetke i teške bolesti, neke od njih se genetikom prenose. Nekada ljudi nisu ni svjesni da su nosioci nekih nepravilnosti. Svaki gen u jednom organizmu ima dvije kopije, od oca i majke", objasnila je Milica.

Često se dešava da ljudi nisu ni svjesni da su nosioci nekih nepravilnosti jer se one nikada ne ispolje kod njih, međutim, problem može nastati kada se odluče na potomstvo.

"Često zna da se desi to da bude 'greška' u jednom od gena i ljudi nisu ni svjesni da su nosioci. Ti ljudi se nazivaju heterozigotima. Kada se jedan heterozigot spoji sa drugim heterozigotom, onda dobiju dijete sa teškom bolešću. Spinalna mišićna atrofija je primjer toga. Problem je što ne postoje rutinska genetska istraživanja, ljudi su nesvjesni da li nose 'loše' gene. Ono čega moramo da budemo svjesni je da su geni slučajni događaji. Uvijek se neka greška u nekoj generaciji desi. Garancije u trudnoći ne postoje, međutim postoje rutinske analize. Imamo skrining nosioca, to je kada dvoje ljudi koji žele da imaju dijete urade DNK testove gdje vide da li njihovo potencijalno dijete ima predispoziciju za neku bolest. Postoje bolesti koje se nasleđuju recesivno, a postoje i bolesti koje se nasleđuju dominantno. Spinalna mišićna atrofija se nasleđuje recesivno, hemofilija dominantno, to su uglavnom rijetke bolesti o kojima se malo zna i negdje je najpametnije da se prije odluke o osnivanju porodice roditelji posavjetuju sa ginekologom da ih uputi kod genetičara. Većina tih kompleksnih osobina je zapisano u genetskom kodu, ali još uvijek ne postoje tačni podaci šta je to od psiholoških karakteristika nasleđeno", rekla je Filipović.

Genetika nam, između ostalog i određuje kako ćemo se nositi sa virusima, konkretno koronom.

"Aktuelna je sada korona i evo da kažem, otkriven je klaster, set od par gena koji određuju predispoziciju koji se aktiviraju u toku virusne infekcije. Svi znamo za slučajeve gdje neko preleži koronu asimptomatski, a neko završi u bolnici. Ti geni nam određuju kako ćemo se izboriti sa infekcijom", zaključila je genetičarka.

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA