Sudsko vijeće Haškog tribunala u ponedjeljak je potvrdilo novu, izmijenjenju optužnicu protiv Radovana Karadžića
Sudsko vijeće Haškog tribunala u ponedjeljak je potvrdilo novu, izmijenjenju optužnicu protiv Radovana Karadžića, koja u dvije tačke bivšem predsjedniku Republike Srpske na teret stavlja genocid nad Muslimanima i Hrvatima u BiH 1992-95.
Izmijenjena optužnica tereti Karadžića za genocid nad nesrbima u Srebrenici i još 11 opština u BiH, te progon, istrjebljenje, ubistva i druge zločine nad Muslimanima i Hrvatima 1992-95.
Vijeće predsjedavajućeg Ijana Bonomija je predlog nove optužnice, koju je Tužilaštvo podnijelo krajem septembra, usvojilo gotovo u potpunosti, odbacujući zbog nedovoljnih dokaza samo tri dodatna navoda o ubistvima.
Karadžić je u dvije tačke optužen za genocid, a u preostalih devet tačaka za progon, istrjebljenje, ubistva, deportacije, nehumana djela, terorisanje civilnog stanovništva, nezakonite napade na civile i uzimanje međunarodnih talaca.
Optužbe protiv Karadžića sažete su i usredsređenje na: etničko čišćenje u BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u isto vrijeme; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.
Karadžićev predlog da se izmijenjena optužica svede na samo jedan od tih mjesta zločina, sudsko vijeće je odbacilo.
Ta krivična djela su, pored genocida, u pet tačaka kvalifikovana kao zločini protiv čovječnosti, a u četiri kao kršenje zakona i običaja ratovanja.
Premda je broj tačaka optužnice ostao isti, 11, tužioci smatraju da su četiri tačke - progon, istrjebljenje i ubistva - u izmijenjenoj optužnici nove, iz čega slijedi da će Karadžiću biti omogućeno da se po njima izjasni o krivici.
Broj opština u kojima su počinjena krivična djela u novoj optužnici je smanjen sa 41 na 27.
Karadžić je izmijenjenom optužnicom - zajedno sa komandantom Vojske RS Ratkom Mladićem - označen kao ključni učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje, putem zločina, Muslimana i Hrvata sa teritorija koje su Srbi smatrali svojim širom BiH.
Pored VRS, u tom poduhvatu učestvovale su JNA/Vojska Jugoslavije, MUP Srbije i srpske paravojne snage.
Kao "dodatne zločinačke poduhvate" Karadžića i Mladića, tužioci navode "širenje terora među civilnim stanovništvom Sarajeva preko kampanje snajperisanja i granatiranja", zatim "eliminisanje bosanskih Muslimana iz Srebrenice" i "uzimanje za taoce osoblja Ujedinjenih nacija".
Učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa Karadžićem i Mladićem, bili su, prema predlogu optužnice, i Momčilo Krajišnik, Slobodan Milošević, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Mićo Stanišić, Momčilo Mandić, Jovica Stanišić, Franko Simatović - Frenki, Željko Ražnatović - Arkan i Vojislav Šešelj.
Pored genocida nad Muslimanima u Srebrenici sistematskim ubijanjem oko 7.000 muškaraca, Karadžiću se optužnicom na teret stavlja i genocid nad Muslimanima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Brčko, Foča, Ključ, Kotor Varoš, Prijedor, Sanski Most, Višegrad, Vlasenica i Zvornik.
Namjeru da potpuno ili djelimično unište Muslimane i Hrvate kao etničke grupe u tim opštinama, Karadžić i drugi učesnici u zločinačkom poduhvatu, po optužnici, ostvarivali su progonom, ubistvima i nezakonitim pritvaranjem pod nehumanim uslovima hiljada nesrba.
Po Tužilaštvu, novi optužni akt "čini jasnijim tvrdnje optužbe i smanuje njihov obim".
Karadžić je uhapšen 21. jula u Beogradu, a u pojavljivanju pred sudijom Tribunala, krajem jula i krajem avgusta, odbio je da se izjasni o krivici po tačkama važeće optužnice. Pretpretresni sudija Bonomi u spis je zatim uveo da se Karadžić ne osjeća krivim.
(Beta)