Epidemiolozi poručuju da su najugroženiji poljoprivrednici, planinari i osobe koje borave u vikendicama i napuštenim objektima
Za hantavirus ne postoji specifičan lijek niti vakcina, a rana medicinska pomoć i hitno liječenje u jedinicama intenzivne njege ključni su za povećanje šansi za preživljavanje, saopštili su iz Instituta za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG), prenosi Dan.
Iz IJZCG navode da se u Crnoj Gori ova infekcija prati kao hemoragijska groznica s bubrežnim sindromom (HGBS), koja se redovno registruje tokom posljednje decenije i često je povezana sa povećanim brojem mišolikih glodara.
Kako upozoravaju epidemiolozi, u Crnoj Gori i regionu Balkana dominantan je Dobrava-Beograd virus, koji prenosi žutogrli miš i koji izaziva teže oblike bolesti sa stopom smrtnosti do 12 odsto.
“Ne postoji specifičan lijek ni vakcina protiv hantavirusa. Rana potporna medicinska njega i hitno upućivanje u ustanovu sa jedinicom intenzivne njege mogu poboljšati izglede za preživljavanje”, naveli su iz IJZCG, prenosi Dan.
Iz Instituta podsjećaju da je Svjetska zdravstvena organizacija procijenila da je rizik za globalnu populaciju nakon pojave infekcije na holandskom kruzeru “MV Hondijus” nizak, ali da se epidemiološka situacija i dalje prati. Na tom brodu registrovana su tri smrtna slučaja i više desetina zaraženih.
Prema informacijama IJZCG, na kruzeru se nalazila i jedna crnogorska državljanka, koja je dobrog zdravstvenog stanja.
Epidemiolozi ističu da su najvećem riziku izloženi poljoprivrednici, šumarski radnici, lovci, planinari i osobe koje borave u vikendicama, planinarskim domovima ili objektima koji duže nijesu korišćeni, prenosi Dan.
Poseban oprez preporučuje se prilikom čišćenja zatvorenih prostora u kojima mogu boraviti glodari. Iz IJZCG upozoravaju da se ne smiju usisavati niti na suvo čistiti ostaci gnijezda, mokraće ili izmeta glodara, jer se na taj način virusne čestice mogu raspršiti u vazduh.
Umjesto toga, kontaminirane površine treba dezinfikovati rastvorom bjelila ili drugim dezinfekcionim sredstvima, ostaviti nekoliko minuta da djeluju, a zatim obrisati mokrim krpama.
Prema podacima IJZCG, od 2016. do 2025. godine u Crnoj Gori registrovana su ukupno 44 slučaja hemoragijske groznice s bubrežnim sindromom, bez smrtnih ishoda. Najviše slučajeva zabilježeno je 2019. i 2021. godine, kada je registrovano po deset oboljelih.
Iz Instituta naglašavaju da se hantavirus prenosi kontaktom sa urinom, izmetom ili pljuvačkom zaraženih glodara, dok prenos sa čovjeka na čovjeka u Evropi nije dokumentovan, prenosi Dan.
Simptomi bolesti najčešće uključuju visoku temperaturu, glavobolju, bolove u mišićima, stomaku i leđima, kao i mučninu i povraćanje. U težim slučajevima može doći do upale pluća, respiratornog distres sindroma i šoka.
Epidemiolozi savjetuju građanima da ne piju vodu iz neprovjerenih izvora, bunara i potoka koji mogu biti kontaminirani izlučevinama glodara, kao i da prilikom rada u prirodi koriste zaštitne maske i rukavice.