Božić označava rodjenje Hristovo i najradosniji je od svih velikih hrišćanskih praznika. Za njega su vezani mnogi običaji koji vrijeme od nekoliko nedjelja oko Božića čine najsvečanijim periodom u cijeloj kalendarskoj godini.
Iako mjesec i dan rodjenja Isusa Hrista nisu tačno utvrdjeni, taj praznik se uvijek slavi 7. januara (hrišćani koji se pridržavaju Gregorijanskog kalendara to čine 25. decembra) od 380. godine nove ere.
Prema drevnom vjerovanju i običaju, Božić se smatra veselim porodičnim praznikom. Na taj dan se ne ide u goste, već se Hristovo rodjenje proslavlja u sopstvenoj kući. Hrišćani tradicionalno vjeruju da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svadji, trebalo
da se izmire i eventualno oproste jedni drugima nanijete uvrede.
Proslava Božića počinje dan ranije, na Badnji dan. Tada domaćin (u seoskim pravoslavnim sredinama) odlazi u šumu po hrastovo drvo - badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište jer hrastovo granje na vatri simbolizuje svjetlost i toplotu koja grije i zbližava ukućane. U gradovima se na Badnje veče takodje poštuje običaj unošenja
badnjaka u kuću.
Uoči praznika slamom se posipa pod kuće, čime se dočarava pećina u Vitlejemu u kojoj je Hristos rodjen.
Božiću prethodi 40-dnevni post, a na sam dan praznika trpeza je bogata i mrsna. U domovima pravoslavnih vjernika za Božić se mesi česnica i ona se lomi na onoliko delova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja i novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorodjenome Hristu.
Prema običaju, kod pravoslavaca na Božić u kuću rano ujutro dolazi položajnik, po pravilu muškarac, koji čestita praznik i poželi sreću, napredak i zdravlje domaćinovom domu.
Na ovaj praznik pravoslavni vjernici pozdravljaju se sa "Hristos se rodi", a odgovara se sa "Vaistinu se rodi". Božić se slavi tri dana.
Sedmog dana po rodjenju Hristovom obilježava se po starom kalendaru početak Nove godine, jer se smatra da je tog dana po rodjenju Hrist bio obrezan i Crkva je u spomen na taj dogadjaj ustanovila praznik upisan crvenim slovima, poznat u narodu kao mladi Božić, a Srbi ga zovu "Pravoslavna (ili "srpska") nova godina". Nova godina se stoga
kod pravoslavaca proslavlja u noći izmedju 13. i 14. januara.
Hrišćani ne nazivaju Božić najvećim praznikom jer je to zapravo Uskrs, koji slavi pobjedu života nad smrti.
(agencije/MONDO)