Stručnjaci UNESO-a tvrde da brodovi velikih dimenzija narušavaju urbani pejzaž zaštićenog područja, a turbulencije koje prouzrokuju izazivaju eroziju fondacija i zgrada.
Prilikom ulaska u zaliv kruzeri ispuštaju gust dim koji, ako nema vjetra, ostaje u zalivu. Čak i dok se nalaze u licu, tvrde ekolozi, ispuštaju sumporove oskide opasne po zdravlje. Ovi brodovi koriste i do 500 tona morske vode na sat za rashlađivanje motora, a zatim tu vodu temperature i do 60 stepeni izbacuju u more, piše Dan.
Stručnjaci UNESCO-a tvrde da kruzeri devastiraju morsko dno, obalu i vazduh u zaštićenim područjima.
„Svaki brod izgori dnevno 40 tona dizel goriva, a to je otprilike kao da vam 2.000 teških kamiona bez prestanka izbacuje ugljen dioksid i tako puta broj kruzera“, kaže pomorac Tripo Janković iz Kotora za Dan i dodaje da u evropskim lukama ne primaju brodove u koliko se sumnja u njihovu ispravnost i sprovode stroge mjere kažnjavanja.
Po riječima Vasilija Kusovca direktora Luke Kotor, Crna Gora nema implemente koji bi mogli da isprate nivo zagađenosti sa mjerama zaštite, a veći problem predstavaljaju jahte koje u more ispuštaju fekalne vode.
„Kod mega kruzera ne postoji mogućnost ispusta fekalnih voda u zaliv jer imaju moderan sistem prečišćavanja. Proble su jahte i manji brodovi koji taj sistem nemaju, a u Luci Kotor ih godišnje bude preko 2.000“.
Prema njegovim riječima Crna Gora bi mogla da slijedi primjer Baltika koji je dozvolio ulazak samo plovilima koji imaju pročišćavajuće sisteme, a dao gratis sve usluge sakupljanja fekalnih voda samo da ne bi završile u moru.
Nakon nesreće kruzera "Kosta Konkordija" italijanske vlasti su zabranile brodovima koji imaju preko 40.000 tona da prilaze obalama Venecije.
Iz NVO "Ozon" pokrenuli su javni dijalog o potrebi donošenja zakona o zaštiti podmorja i morskog dna, a za septembar planiraju veliku regionalnu konferenciju gdje će u fokusu biti zaštita mora.