MANS je nakon bjekstva Medenice, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio službene zabilješke o kontroli poštovanja mjere zabrane napuštanja stana za Miloša Medenicu.
Kontrola sprovođenja mjera nadzora nad Milošem Medenicom vršena je na osnovu prethodno sačinjenog “Plana mjera i aktivnosti u cilju praćenja i postupanja po izrečenoj mjeri nadzora”, ali su iz kabineta direktora Uprave policije, Lazara Šćepanovića odbili da Mreži za afirmaciju nevladinog sektora saopšte po čijoj procjeni i naredbi je određena dinamika posjeta koje su sprovodili službenici Uprave policije i ko je donosio odluke u predmetu koji je završio bjekstvom lica pod mjerom nadzora.
Podsjećamo Miloš Medenica je 28. januara prvostepeno osuđen na jedinstvenu kaznu od deset godina i dva mjeseca zatvora za stvaranje kriminalne organizacije, produženo krivično djelo krijumčarenje, dva krivična djela protivzakonitog uticaja putem pomaganja i sprječavanje dokazivanja. Njegova majka, bivša predsjednica Vrhovnog suda, Vesna Medenica, prvostepeno je osuđena na 10 godina zatvora.
MANS je nakon bjekstva Medenice, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama (SPI), od Ministarstva unutrašnjih poslova dobio službene zabilješke o kontroli poštovanja mjere zabrane napuštanja stana za Miloša Medenicu.
“Iz te dokumentacije proizilazi da je policija mjesecima vršila kontrole njegovog prisustva na adresi na kojoj je trebalo da boravi”, naveo je Dejan Milovac, zamjenik izvršnog direktora MANS-a.
Sa druge strane iz kabineta direktora Uprave policije nije saopšteno na čiju inicijativu je uopšte sproveden višemjesečni nadzor ako Viši sud nije tražio provjere, niti ko je donosio odluku o dinamici obilazaka, datumima i satnici kontrola. Umjesto toga, Uprava policije je samo navela da je „sačinjen Plan mjera i aktivnosti u cilju praćenja i postupanja po izrečenoj mjeri nadzora“, kao i da je dinamika obilazaka određivana „u skladu sa mogućnostima i kapacitetima OB Podgorica“.
“Takav odgovor nije objašnjenje, već priznanje da je policija samostalno planirala i sprovodila nadzor nad Milošem Medenicom, ali i dalje odbija da kaže ko je za taj nadzor bio konkretno zadužen i odgovoran. Posebno je indikativna posljednja zabilješka, odnosno postupanje policije 28. januara, na dan kada je utvrđeno da Miloša Medenice nema u stanu u kojem je morao da bude”, ističe Milovac.
MANS je tražio odgovor na osnovu čije procjene i čijeg naloga su policijski službenici tog dana u 14.40 časova povučeni sa svojih pozicija i upućeni u provjeru na adresu u Ulcinjskoj ulici. Iz Kabineta direktora Uprave policije nijesu odgovorili na to pitanje.
“Umjesto imena, funkcije, naredbe i lanca komandovanja, dali su samo opis onoga što se navodno desilo nakon dolaska policajaca na lice mjesta. Tako je i dalje ostalo skriveno ko je tog dana donosio odluke i ko je upravljao postupanjem policije neposredno prije nego što je utvrđeno da je Medenica nestao. Istovremeno, dostavljena dokumentacija otvorila je ozbiljna pitanja o načinu na koji je taj nadzor vođen, jer su datumi na više službenih zabilješki ručno prepravljani, dok su imena policijskih službenika koji su zabilješke sačinjavali zatamnjena”, navodi Milovac.
Na pitanje MANS-a zašto su datumi na službenim zabilješkama ručno prepravljani, iz Uprave policije sada tvrde da „nije riječ o antidatiranju dokumenta“, već o tome da su dokumenta sačinjena jednog dana, a naknadno zavedena u djelovodnim knjigama, pa je zbog toga ručno upisivan datum zavođenja.
“Takvo objašnjenje, međutim, ne otklanja sumnju u urednost vođenja evidencija, već otvara novo pitanje – kako je moguće da se službene zabilješke o nadzoru lica pod mjerom ne vode uredno i blagovremeno, već se naknadno administriraju i ručno usklađuju”, ističe Milovac.
Kada je riječ o zatamnjenim imenima, Uprava policije tvrdi da to nijesu uradili policijski službenici, već nadležno odjeljenje MUP-a za zaštitu podataka o ličnosti i slobodan pristup informacijama.
Gotovo dva mjeseca nakon bjekstva Miloša Medenice, javnost i dalje nema odgovor na najosnovnije pitanje – ko je odgovoran što je lice pod mjerom nadzora uspjelo da pobjegne.
“Osim sastanka u kabinetu premijera gdje su se čelnici izvršne i sudske vlasti “dogovorili” da je za bjekstvo Medenice “kriv sistem”, do danas nemamo adekvatan odgovor o institucionalnoj odgovornosti za bezbjednosni propust ovakvih razmjera. Zbog toga utvrđivanje odgovornosti u ovom slučaju nije važno samo zbog jednog bjekstva, već i zbog toga da ovakav incident ne postane pravilo. Ako se i u ovakvom predmetu, nakon svega što je otkriveno, odgovornost ponovo sakrije iza fraza o procedurama, kapacitetima i sistemu, onda se šalje poruka da mjere nadzora zavise od proizvoljnih planova i improvizacije, a ne od jasnih pravila, procjene rizika i precizno utvrđene odgovornosti”, ističe Milovac.
MANS zato traži da nadležne institucije bez daljeg odlaganja utvrde ko je sačinio i odobrio plan nadzora nad Milošem Medenicom, na osnovu koje procjene je taj plan donesen, ko je određivao dinamiku kontrola, ko je 28. januara komandovao postupanjem policije i ko će konačno snositi odgovornost za to što je Miloš Medenica pobjegao.