Američki predsjednik Donald Tramp najavio je novi bezbednosni sporazum za Ukrajinu i Evropu nakon sastanka sa ruskim izaslanikom, ali je nedostatak detalja izazvao zabunu među saveznicima.
Američki predsjednik Donald Tramp najavio je novi bezbjednosni sporazum za Ukrajinu koji bi se „mogao odnositi na cijelu Evropu“. Prijedlog je iznio nakon sastanka sa visokim ruskim izaslanikom, ali bez konkretnih detalja, što je izazvalo nejasnoće u evropskim prijestonicama, piše CNN.
Tramp je ove komentare iznio nakon susreta sa Kirilom Dmitrijevim, sankcionisanim šefom ruskog državnog investicionog fonda, koji djeluje kao izaslanik predsjednika Vladimira Putina. Predsjednik SAD-a, koji je više puta obećao da će ispregovarati okončanje rata u Ukrajini, nije iznio pojedinosti o novom planu.
„Biće to nešto veoma veliko. Uključiće više od same Ukrajine, a mogao bih čak da kažem da bi moglo da obuhvati cijelu Evropu. Biće to veliki, predivan sporazum i svi će biti oduševljeni“, rekao je Tramp novinarima u četvrtak.
Sporazum za Ukrajinu i Evropu
Na društvenoj mreži Iks oglasio se i Trampov zet Džared Kušner, koji je ocijenio da je neophodna „šira evropska bezbjednosna arhitektura“ kako bi se „odgovorilo na bezbjednosne brige svih strana, smanjio rizik od budućih sukoba i stvorilo stabilnije i predvidljivije bezbjednosno i energetsko okruženje“.
„Evropa i Rusija se već više od 30 godina muče sa uspostavljanjem održivog bezbjednosnog okvira. Decenije nepovjerenja, suprotstavljeni bezbjednosni interesi i razorne posljedice ovog rata čine ovo izuzetno teškim izazovom, ali on je ključan za trajni mir“, naveo je Kušner.
Pritom nije pomenuo da je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu, niti se osvrnuo na niz hibridnih napada za koje evropske zemlje odgovornost pripisuju Moskvi.
Kušner se založio i za „veću vojnu transparentnost i recipročne mjere za smanjenje rizika od eskalacije“ između Rusije i Evrope. Takva izjava mogla bi izazvati zabrinutost u pojedinim evropskim zemljama, imajući u vidu dugogodišnji stav Moskve da samo prisustvo NATO-a u istočnoj Evropi predstavlja eskalaciju.
Evropski saveznici bez informacija
Ipak, nekoliko evropskih zvaničnika upoznatih sa situacijom izjavilo je za CNN da im nije poznato na šta je Tramp konkretno mislio. Američki predsjednik je u četvrtak razgovarao sa njemačkim kancelarom Fridrihom Mercom, jednim od ključnih saveznika Ukrajine.
Zvaničnik njemačke vlade odbio je da iznosi detalje razgovora, ali je napomenuo da se nove ideje Trampove administracije zasnivaju na pregovorima vođenim tokom prethodnih mjeseci. Za sada nije poznato da li je Tramp o ovoj temi razgovarao i sa drugim evropskim liderima.
U međuvremenu, portparolka NATO-a Alison Hart potvrdila je da su u četvrtak u Briselu održani razgovori predstavnika NATO-a, SAD-a, Ukrajine, Evropske unije i evropskih partnera.
Sastanak je održan uoči trilateralnih pregovora između SAD-a, Ukrajine i Rusije, koji su planirani za narednu sedmicu u Abu Dabiju.
Hart je navela da je cilj sastanka bio „ostvarivanje napretka ka pravednom i održivom okončanju rata u Ukrajini“, ali nije željela da otkriva dodatne detalje.
Pritisak na pregovore usred sukoba
Ruski izaslanik Dmitrijev boravio je u četvrtak u Bijeloj kući, gdje je prisustvovao događaju koji je organizovala prva dama Melanija Tramp. Ona je okupila predstavnike Rusije i Ukrajine kako bi obilježili prošlonedjeljni uspješni prekid vatre u okupiranom ukrajinskom selu Oleški. Tramp je kasnije novinarima kazao da se nije sastao sa ukrajinskom delegacijom.
Američki predsjednik je nedavno ponovo počeo da insistira na pregovorima o okončanju rata, nakon javnog sukoba sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim. Ipak, uprkos njegovim obećanjima, rat se nastavlja, dok Rusija svakodnevno izvodi napade na ukrajinske civile.
Ruski predsjednik Vladimir Putin i dalje insistira na svojim maksimalističkim zahtjevima, koji podrazumijevaju rusku kontrolu nad cijelim regionom Donbasa na istoku Ukrajine, smanjenje ukrajinske vojske i odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u.
Za ukrajinsku stranu takvi uslovi su neprihvatljivi i predstavljaju pokazatelj da Putin, kako smatra Kijev, nije iskreno opredijeljen za postizanje mirovnog sporazuma.