Njemačka se, prema analizi njemačkog lista Handelsblat, suočava sa sve intenzivnijim hibridnim napadima koji pogađaju energetiku, saobraćaj, banke i državne institucije.
Dok je pažnja javnosti uglavnom usmjerena na rat u Ukrajini, Njemačka se istovremeno suočava sa drugim oblikom sukoba – hibridnim napadima koji pogađaju energetiku, saobraćaj, banke, bolnice i državne institucije.
Bezbijednosne službe upozoravaju da je riječ o najvećoj prijetnji od završetka Hladnog rata, a među glavnim izvorima opasnosti navode Rusiju, ali i Kinu, Iran i Tursku. Umjesto tenkova i projektila, moderno ratovanje sve češće vodi se iza računarskih ekrana i kroz sabotaže ključne infrastrukture.
Njemački „Handelsblatt“ u opširnoj analizi upozorava da je ta zemlja posljednjih godina postala jedno od glavnih evropskih bojišta hibridnog ratovanja.
Napadi uključuju sajber upade, širenje dezinformacija, sabotaže i korišćenje bespilotnih letjelica sa ciljem narušavanja funkcionisanja države i slabljenja povjerenja građana u institucije. Jedan od najupečatljivijih slučajeva dogodio se kada je energetska kompanija Entega bila meta hakerskog napada za koji se sumnja da iza njega stoji Rusija.
Napadači su paralisali platni promet, komunikacione sisteme i elektronske brave, pa su zaposleni morali nasilno da ulaze u sopstvene kancelarije. Slične sumnje pojavile su se i nakon požara transportnog kontejnera kompanije DHL na aerodromu Lajpcig.
Litvanske vlasti kasnije su razotkrile grupu osoba koje su, prema navodima istražitelja, po nalogu ruske obavještajne službe postavljale zapaljive pošiljke u avione i kamione. Prošlog ljeta više njemačkih aerodroma i elektrana nadlijetali su neidentifikovani dronovi, a bezbjednosne službe i u tim slučajevima sumnjaju na rusku pozadinu.
Bivši zamjenik predsjednika njemačke Spoljne obavještajne službe (BND) Arndt Frajtag fon Loringhoven upozorava da su se ruski sajber napadi značajno pojačali nakon početka invazije na Ukrajinu 2022. godine. Predsjednik Kancelarije za zaštitu ustava njemačke savezne pokrajine Tiringije, Štefan Kramer, smatra da je riječ o „najvećoj hibridnoj prijetnji od završetka Hladnog rata“.
Prema njegovim riječima, cilj takvih aktivnosti nije samo izazivanje pojedinačnih incidenata, već dugoročno slabljenje otpornosti države i povjerenja građana u demokratske institucije. Njemačke bezbjednosne službe upozoravaju da bi Moskva mogla dodatno da intenzivira takve operacije kako bi skrenula pažnju sa problema na ratištu u Ukrajini i povećala osjećaj nesigurnosti među zapadnim saveznicima.
Kako bi odgovorila na rastuće prijetnje, njemačka vlada posljednjih mjeseci donijela je niz novih mjera. Bundestag je usvojio zakon kojim se prvi put propisuju obavezni bezbjednosni standardi za operatere kritične infrastrukture u energetici, saobraćaju, telekomunikacijama, zdravstvu, vodosnabdijevanju, prehrambenom sektoru i javnoj upravi.
Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Dobrint poručio je da Njemačka mora dodatno da ojača odbrambene sposobnosti i otpornost ključnih sistema. Osnovan je i novi centar GAZ Hybrid, koji okuplja policiju, obavještajne službe i druge bezbjednosne institucije radi brže razmjene informacija o hibridnim prijetnjama. Uz to je počeo da radi i Nacionalni centar za odbranu od dronova.
Evropska centralna banka upozorila je vodeće evropske banke da vještačka inteligencija omogućava napadačima brže pronalaženje bezbjednosnih propusta i izvođenje sofisticiranijih sajber napada.
Broj ozbiljnih uspješnih napada na najveće evropske banke udvostručio se za samo dvije godine – sa 77 slučajeva 2022. na 153 tokom 2024. godine.
Njemački finansijski regulator BaFin prošle godine primio je čak 733 prijave ozbiljnih informatičkih incidenata u finansijskom sektoru. Posebno zabrinjava činjenica da se oko 40 odsto napada odvija preko spoljnih pružalaca IT usluga, a ne direktnim probojem u bankarske sisteme.
Ni državna uprava nije pošteđena. Tek gotovo tri godine nakon incidenta njemačke vlasti objavile su da su kineski državni hakeri prodrli u sisteme Savezne kancelarije za kartografiju i geodeziju, čiji podaci imaju ključnu ulogu za energetiku i saobraćaj.
Na meti su posljednjih godina bile i političke stranke. Ruski hakeri su 2023. godine provalili u elektronsku poštu sjedišta SPD-a, dok je godinu kasnije i CDU prijavio sličan napad za koji se takođe sumnja da iza njega stoji neka država.
Stručnjaci upozoravaju da su elektroenergetska mreža, trafostanice, LNG terminali i gasovodi posebno ranjivi zbog svoje rasprostranjenosti i složenosti zaštite. Sabotaže saobraćajne infrastrukture takođe su sve češće.
Jedan podmetnuti požar na željezničkim instalacijama između Kelna i Diseldorfa prošlog ljeta privremeno je paralisao jednu od najprometnijih željezničkih ruta u Njemačkoj. Pod stalnim pritiskom su i bolnice i vodovodni sistemi.
Nedavni sajber napad na kompaniju Unimed kompromitovao je podatke pacijenata brojnih njemačkih bolnica, dok stručnjaci upozoravaju da se sistemi za vodosnabdijevanje svakodnevno suočavaju sa pokušajima proboja.
Na kraju analize „Handelsblatt“ upozorava da Moskva sve intenzivnije koristi vještačku inteligenciju za širenje propagande i uticaj na zapadne informacione sisteme. Bivši obavještajac Arndt Frajtag fon Loringhoven smatra da Evropa više ne može da računa samo na odbrambene mjere i poziva na razvoj aktivnijih strategija odvraćanja, posebno u svjetlu sve tješnje saradnje Rusije i Kine.