Šon Visveser tvrdi da Kremlj koristi ucjene, atentate, sabotaže i informacioni rat kako bi širio uticaj širom svijeta
Rat u Ukrajini predstavljao je prekretnicu za ruske obavještajne službe, koje su danas spremne da koriste agresivnije i rizičnije metode nego ikada ranije, ocijenio je penzionisani oficir CIA-e Šon Visveser, koji je gotovo tri decenije proveo u američkoj obavještajnoj zajednici.
U razgovoru za britanski list The Sun, Visveser je naveo da ruske službe već decenijama koriste širok spektar metoda – od ucjena i „medenih zamki“ do atentata, sabotaža i informacionih operacija.
„Medene zamke“ i iskorišćavanje slabosti
Prema njegovim riječima, kompromitovanje meta putem intimnih odnosa i dalje je jedna od najefikasnijih taktika u svijetu špijunaže.
„Rusi su veoma dobri u tome i rade to već 100 godina. Nije važno da li je meta heteroseksualna, biseksualna ili homoseksualna osoba. Pronaći će ono što tu osobu zanima i upravo to će iskoristiti“, kazao je Visveser.
On navodi da se ovakve operacije ne svode samo na seksualne odnose, već i na kockanje, finansijske probleme ili bilo koju drugu ličnu ranjivost koja može poslužiti za ucjenu.
Atentati kao sredstvo zastrašivanja
Bivši obavještajac tvrdi da Kremlj tradicionalno koristi atentate kao instrument odvraćanja i zastrašivanja protivnika.
„Putin naređuje ubistva prebjega kao sredstvo odvraćanja“, rekao je Visveser.
On podsjeća na slučajeve trovanja bivšeg ruskog agenta Alexander Litvinenko polonijumom i pokušaj ubistva Sergei Skripal nervnim agensom novičok u Ujedinjenom Kraljevstvu.
Nova faza „rata u sjenci“
Prema njegovoj ocjeni, nakon početka rata u Ukrajini i protjerivanja stotina ruskih diplomata iz evropskih država, Moskva je bila primorana da promijeni pristup.
Umjesto oslanjanja na profesionalne obavještajce, sve češće koristi pojedince regrutovane preko šifrovanih aplikacija, kojima se za izvršavanje zadataka plaća u kriptovalutama.
Visveser tvrdi da su sabotaže, vandalizam i napadi na kritičnu infrastrukturu postali važan dio ruskog hibridnog djelovanja.
„U nastojanju da impresioniraju Putina, ruske obavještajne službe smišljaju sve više nepromišljenih operacija“, rekao je on.
Informacioni rat najveća prijetnja
Ipak, Visveser smatra da najopasnije rusko oružje nije vojno ni obavještajno, već informaciono.
Prema njegovim riječima, cilj Moskve nije samo podrška određenim političkim opcijama, već podrivanje povjerenja građana u demokratske institucije i društvene sisteme.
„To je mnogo veća meta, mnogo veći plijen na njihovoj listi prioriteta“, zaključio je bivši oficir CIA-e.
Visveser je svoja iskustva pretočio u knjigu posvećenu metodama ruskih obavještajnih službi, u kojoj detaljno opisuje načine na koje Moskva vodi, kako navodi, „tajni rat“ protiv svojih protivnika širom svijeta.