Švajcarske vlasti najavile su otvaranje dugo zapečaćenih dosijea o nacističkom ratnom zločincu Jozefu Mengeleu.
Švajcarska savezna obavještajna služba najavila je da će konačno otvoriti davno zapečaćene dosjee o ozloglašenom nacističkom ratnom zločincu Jozef Mengele.
Istoričari su više puta tražili pristup dokumentima, ali su švajcarske vlasti to odbijale — sve do sada. Ipak, još nije saopšteno kada će dosjei biti zvanično otvoreni, prenosi BBC.
Mengele je pobjegao iz Evrope nakon Drugog svjetskog rata, a godinama su kružile glasine da je određeno vrijeme proveo u Švajcarskoj, iako je za njim bila raspisana međunarodna potjernica.
Ljekar Mengele služio je u njemačkim jedinicama Vafen SS, nakon čega je poslat u nacistički logor Holokaust u Aušvicu u Poljskoj, gdje je birao zatvorenike koji će biti poslati u gasne komore. Prema procjenama, u tom logoru ubijeno je oko 1,1 milion ljudi, među kojima približno milion Jevreja.
Dobio je nadimak „Anđeo smrti“ jer je birao zatvorenike, uglavnom djecu i blizance, za sadističke medicinske eksperimente, prije nego što bi ih slao u smrt.
Nakon rata, kao i drugi visokopozicionirani nacisti, promijenio je identitet i ime. Sa lažnim identitetom u švajcarskom konzulatu u Đenovi dobio je putne isprave Crvenog krsta, sa kojima je pobjegao u Južnu Ameriku.
Pobjegao iz Evrope
Iako je 1949. pobjegao iz Evrope, nekoliko godina kasnije, 1956, došao je na skijanje u švajcarske Alpe sa sinom Rolfom. To je poznato još od osamdesetih godina prošlog vijeka. Zvanično, nakon toga je život proveo u Južnoj Americi.
Međutim, švajcarska istoričarka Regula Bošler dugo se pitala da li se Jozef Mengele ponovo vratio nakon što je za njim 1959. izdat međunarodni nalog za hapšenje.
Bošler je, istražujući moguću ulogu Švajcarske kao tranzitne zemlje za naciste u bjekstvu, otkrila da je u junu 1961. austrijska obavještajna služba upozorila Švajcarce da Mengele putuje pod lažnim imenom i da bi mogao da se nalazi na švajcarskoj teritoriji.
Mengeleova supruga je u međuvremenu iznajmila stan u Cirihu i podnijela zahtjev za stalni boravak. Istoričarka se pita zašto bi supruga ratnog zločinca iznajmila stan u švajcarskom gradu.
„Čini se da postoje dokazi da je Mengele planirao put u Evropu 1959. godine“, dodaje ona.
Stan se nalazio u skromnom predgrađu, iako je porodica mogla da priušti mnogo luksuzniji smještaj. Ipak, bio je blizu međunarodnog aerodroma.
Bošler tvrdi da je vidjela policijske spise koji potvrđuju da je stan 1961. bio pod nadzorom. Policija je čak primijetila Mengeleovu suprugu kako vozi automobil u pratnji neidentifikovanog muškarca.
Hapšenje traženog ratnog zločinca, kakav je Mengele bio 1961. godine, uključivalo bi švajcarsku federalnu policiju. Istoričarka se 2019. obratila Švajcarskom saveznom arhivu tražeći pristup dosjeima, ali je odbijena.
„Nešto skrivaju“
Dosjei su zapečaćeni do 2071. godine zbog nacionalne bezbjednosti i zaštite šire porodice. Bošler nije jedina kojoj je pristup odbijen. Prošle godine isto je pokušao i istoričar Žerar Vetštajn, ali bez uspjeha.
„Smiješno je. Sve dok su spisi skriveni do 2071, to podstiče teorije zavjere. Svi se slažu da ‘nešto kriju’“, naveo je on.
Vetštajn je osporio odluku tužbom protiv švajcarskih vlasti. Proces je bio skup, pa je putem crowdfunding kampanje prikupio 18.000 švajcarskih franaka za svega nekoliko dana. Nakon toga, Švajcarska savezna obavještajna služba promijenila je odluku.
Ovog mjeseca potvrđeno je da će mu biti omogućen pristup dosjeu. Ipak, nijesu svi uvjereni da će dokumenti otkriti mnogo o Mengeleu.
Predsjednik Švajcarskog istorijskog društva Saha Zala smatra da u spisima nema ništa „relevantno u vezi sa Mengeleom“, ali vjeruje da postoje podaci o stranim obavještajnim službama ili doušnicima.
Do kraja pedesetih godina izraelski Mosad aktivno je pratio odbjegle nacističke ratne zločince, a Zala sumnja da su možda bili u kontaktu sa Švajcarcima. To bi švajcarskim vlastima moglo dati osnov da dosjee drže zatvorenim, jer se osjetljive informacije vezane za strane obavještajne agencije često rediguju.
Drugi istoričari, poput Jakob Taner, smatraju da tajnost dosjea govori više o Švajcarskoj nego o samom Mengeleu.
„To je sukob između nacionalne bezbjednosti i istorijske transparentnosti, a u Švajcarskoj često prevlada ovo prvo“, naveo je Taner.
Zašto su tako dugo tajni?
Taner je bio član Bergierove komisije devedesetih godina, koja je istraživala odnose neutralne Švajcarske sa nacističkom Njemačkom, posebno ulogu švajcarskih banaka.
Dobro je upoznat sa švajcarskom osjetljivošću i sramotom zbog njene uloge u Drugom svjetskom ratu, kada su jevrejske izbjeglice odbijane na granici, dok su švajcarske banke čuvale novac jevrejskih porodica koje su kasnije stradale u nacističkim koncentracionim logorima.
„Problem za demokratsku državu je što su ti dosjei i dalje zatvoreni“, tvrdi Taner.
Bošler izražava strah da će dokumenti biti redigovani.
„Uopšte ne vjerujem vlastima. Bojim se da će ispasti kao Epštajnovi dosjei. Zašto su ovi Mengeleovi dosjei toliko dugo zatvoreni?“, pita se ona.
Mengele je decenijama bio predmet teorija zavjere. Nikada nije uhapšen niti osuđen za zločine. Sahranjen je pod lažnim imenom nakon što je umro u Brazilu 1979. godine. Njegovo tijelo je ekshumirano šest godina kasnije, a DNK analiza je 1992. potvrdila da je zaista riječ o njemu.