Iran je pronašao Ahilovu petu globalne ekonomije, preteći blokadom Ormuskog moreuza i izazivajući krizu na tržištu nafte.
Komandant iranske Revolucionarne garde Husein Salami izjavio je prije tri dana da kroz Ormuski moreuz neće proći „ni litar nafte“ dok Teheran ne odluči drugačije, čime je dodatno pojačana napetost u jednom od najvažnijih energetskih čvorišta na svijetu.
Sukob Irana sa Sjedinjenim Američkim Državama i Izraelom od samog početka ima i vojnu i energetsku dimenziju. Prema navodima analitičara, Iran je uspio da pogodi ključnu tačku globalne ekonomije – transport nafte kroz Ormuski moreuz, kojim prolazi značajan dio svjetskih energetskih isporuka.
U prvim satima nakon početka američko-izraelskih udara, Revolucionarna garda emitovala je upozorenja brodovima da prolaz kroz moreuz nije dozvoljen. Iako formalna blokada nije proglašena, efekat je bio gotovo isti.
Zanimljivo je da Iran to nije postigao klasičnim vojnim sredstvima poput mina ili ratnih brodova, već upotrebom relativno jeftine tehnologije – dronova.
Globalna šefica strategije za sirovine u investicionoj banci RBC Capital Markets, Helima Kroft, objasnila je da je bilo dovoljno da Iran pošalje nekoliko dronova u blizinu moreuza kako bi osiguravajuće kuće i brodarske kompanije procijenile da je prolaz kroz taj plovni put previše rizičan.
To je dovelo do situacije koju analitičari nazivaju „zatvaranjem koje su pokrenuli osiguravači“. Nakon povlačenja polisa osiguranja, brodarske kompanije su iz ekonomskih razloga prestale da koriste tu rutu.
Podaci o kretanju brodova pokazuju da je promet kroz moreuz u prvih nekoliko dana pao za oko 70 odsto, da bi početkom marta gotovo potpuno stao. U normalnim okolnostima kroz moreuz dnevno prolazi oko 138 brodova, dok ih je između 1. i 9. marta prošlo svega 39.
Posljedice su brzo postale vidljive na globalnom tržištu energije. Cijena nafte skočila je gotovo na 120 dolara po barelu, prije nego što se stabilizovala oko 90 dolara.
Analitičari upozoravaju da bi ova situacija mogla predstavljati najveću energetsku krizu još od naftnog embarga sedamdesetih godina prošlog vijeka.
Pored nafte, pogođeno je i tržište ukapljenog prirodnog gasa. Globalna ponuda LNG-a pala je za oko 20 odsto, što je izazvalo nadmetanje između evropskih i azijskih ekonomija za raspoložive količine.
Kriza je pogodila i zemlje koje nijesu direktno uključene u sukob. Irak je bio prinuđen da zatvori neka od najvećih naftnih polja jer bez izvoza kroz moreuz nije imao gdje da skladišti proizvedenu naftu.
Prekinuti su i lanci snabdijevanja za oko 18 odsto globalnog izvoza peleta gvozdene rude i gotovo deset odsto svjetske proizvodnje aluminijuma, što je izazvalo nagli rast cijena metala.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) reagovala je koordinisanim oslobađanjem 400 miliona barela nafte iz strateških rezervi 32 države članice. To je više nego dvostruko u odnosu na količinu oslobođenu 2022. godine nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Izvršni direktor IEA Fatih Birol rekao je da je riječ o kolektivnoj akciji bez presedana, ali je istakao da je ključ stabilizacije tržišta ponovno uspostavljanje slobodnog tranzita kroz Ormuski moreuz.
Analitičari upozoravaju da količina oslobođena iz rezervi predstavlja tek oko dvadeset dana normalnog protoka nafte kroz taj plovni put.
U međuvremenu, Iran nastavlja strategiju koju pojedini analitičari opisuju kao rat iscrpljivanja – lansiranjem jeftinih dronova koji primoravaju protivnike da koriste znatno skuplje sisteme protivvazdušne odbrane.
Istovremeno, uprkos prijetnjama potpunom blokadom, Iran je u periodu od kraja februara do sredine marta izvezao najmanje 11,7 miliona barela nafte kineskim kupcima kroz isti moreuz.
Time se pokazuje da moreuz nije potpuno zatvoren, već selektivno kontrolisan – otvoren za kineske i iranske tankere, a praktično zatvoren za većinu ostalih.
Za Sjedinjene Američke Države pitanje bezbjednosti pomorskih ruta postalo je prioritet. Načelnik Združenog štaba američke vojske general Den Kejn izjavio je da Pentagon razmatra čitav spektar opcija za obnovu komercijalnog saobraćaja kroz moreuz.
Američki predsjednik Donald Tramp upozorio je Iran da će biti pogođen „dvadeset puta jače“ ukoliko nastavi da ugrožava pomorske rute.
Koliko će ova kriza trajati i da li će Ormuski moreuz uskoro ponovo biti potpuno otvoren za međunarodni saobraćaj, zavisi od toga koliko dugo Iran može da izdrži ekonomske i vojne posljedice svoje strategije pritiska.