Indirektni razgovori u Omanu završeni bez pomaka, uz vojnu demonstraciju i nove sankcije Vašingtona
Indirektni pregovori između Irana i Sjedinjenih Američkih Država, održani u petak u Omanu, prema dostupnim informacijama nijesu donijeli suštinski napredak i vratili su proces na početnu tačku kada je riječ o pristupu pregovorima o iranskom nuklearnom programu. Ipak, razgovore je obilježio presedan – po prvi put je američka strana za pregovarački sto dovela svog najvišeg vojnog komandanta za Bliski istok.
Prisustvo admirala Breda Kupera, komandanta Centralne komande SAD, u svečanoj vojnoj uniformi na sastancima u Muskatu, simbolično je podsjetilo na snažno američko vojno prisustvo u regionu. U isto vrijeme, nosač aviona „Abraham Linkoln“ i prateći ratni brodovi nalaze se u Arapskom moru, uz samu obalu Irana.
Američki predsjednik Donald Tramp u više navrata je zaprijetio upotrebom sile kako bi Iran bio primoran da pristane na novi sporazum o nuklearnom programu. Vašington je ranije pojačao vojno prisustvo u regionu i kao odgovor na krvavo gušenje protesta u Iranu, tokom kojih su, prema navodima međunarodnih organizacija, ubijene hiljade ljudi, a desetine hiljada privedene.
Rast tenzija uoči pregovora
Zemlje Zaliva strahuju da bi eventualni američki ili izraelski napad na Iran mogao da preraste u regionalni rat koji bi ih direktno uvukao u sukob. Napetosti su dodatno porasle nakon što su američke snage oborile iranski dron u blizini nosača „Linkoln“, dok je Iran svega nekoliko dana prije pregovora pokušao da zaustavi brod pod američkom zastavom u Ormuskom moreuzu.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči poručio je da se pregovori o nuklearnom pitanju mogu voditi isključivo u mirnoj atmosferi.
„Preduslov svakog dijaloga je uzdržavanje od prijetnji i pritisaka“, kazao je Aragči, naglašavajući da Iran očekuje poštovanje tog principa kako bi se razgovori nastavili.
Američku delegaciju su predvodili specijalni izaslanik za Bliski istok Stiv Vitkof i Džared Kušner, ali se oni nijesu javno oglašavali nakon sastanaka. Aragči je potvrdio da će se delegacije vratiti u svoje prijestonice, što ukazuje da je ova runda pregovora zaključena bez dogovora.
Istog dana, američka vojska objavila je fotografije nosača aviona „Abraham Linkoln“ u Arapskom moru uz poruku: „Mir kroz snagu“.
Oprezni optimizam Teherana
Aragči je izrazio oprezni optimizam, navodeći da su razgovori vođeni kroz više rundi i da su bili fokusirani na definisanje okvira za dalje pregovore.
„Nepovjerenje koje se razvilo predstavlja ozbiljan izazov. Prvo moramo riješiti to pitanje, a zatim preći na naredni nivo razgovora“, rekao je iranski ministar.
Ministar vanjskih poslova Omana Badr al-Busaidi ocijenio je da su pregovori bili korisni za razjašnjavanje stavova obje strane i identifikovanje potencijalnih oblasti napretka, ali je naglasio da cilj nije bio postizanje konačnog sporazuma, već stvaranje osnove za nastavak diplomatskih i tehničkih pregovora.
Fokus isključivo na nuklearni program
Razgovori su prvobitno bili planirani u Turskoj i trebalo je da obuhvate i regionalna pitanja, uključujući iranski balistički program, ali je Teheran to odbio, insistirajući da se pregovori vode isključivo o nuklearnom programu.
Prije junskog dvanaestodnevnog rata, Iran je obogaćivao uranijum do 60 odsto čistoće, što je, prema procjenama stručnjaka, mali tehnički korak do nivoa potrebnog za proizvodnju nuklearnog oružja. Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) navela je da je Iran jedina država bez nuklearnog oružja koja obogaćuje uranijum na tom nivou.
Iran je u međuvremenu ograničio inspekcije IAEA, naročito nakon odluke Donalda Trampa 2018. godine da povuče SAD iz nuklearnog sporazuma iz 2015, što je dodatno pojačalo zabrinutost međunarodne zajednice.
Sankcije i novi pritisak Vašingtona
Nedugo nakon pregovora, američko Ministarstvo finansija i Stejt department uveli su novu rundu sankcija Iranu, usmjerenu na energetski sektor. Sankcije obuhvataju zamrzavanje imovine i kaznene mjere protiv 14 tankera iz tzv. „flote u sjenci“, 15 trgovačkih kompanija i dvojice poslovnih ljudi.
Stejt department je saopštio da će SAD nastaviti da djeluju protiv mreža uključenih u transport iranske nafte i petrohemijskih proizvoda, koji predstavljaju ključni izvor prihoda Teherana.
U proteklih mjesec dana SAD su sankcionisale i iranskog ministra unutrašnjih poslova, sekretara Vrhovnog savjeta za nacionalnu bezbjednost i druge zvaničnike povezane sa nasilnim gušenjem protesta.
Prijetnje carinama
Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je i izvršnu uredbu kojom se prijeti uvođenjem dodatnih carina državama koje nastave trgovinu s Iranom. Uredba ne precizira tačnu stopu, ali kao primjer navodi carinu od 25 odsto na robu iz zemalja koje „direktno ili indirektno“ posluju s Iranom.
Tramp se tim povodom nije posebno oglašavao, ali je ponovio svoj ključni stav:
„Iran ne smije da ima nuklearno oružje.“