Kineski i ruski ratni brodovi stižu u Omanski zaliv i Arapsko more, dok Iran jača vojnu prisutnost – Ormuski moreuz postaje epicentar globalnog vojnog nadmetanja, gdje svaka eskalacija može imati direktne posljedice za SAD i svjetsku energetiku.
Situacija u oblasti Ormuskog moreuza ulazi u novu, znatno složeniju fazu. Dok se američka mornarica ubrzano pregrupiše ka Persijskom zalivu i Arapskom moru, kineski razarači sa vođenim raketama tipa 052D i 055 kreću se ka regionu radi učešća u zajedničkim pomorskim vježbama sa Iranom i Rusijom.
Manevri su zvanično planirani za 1. i 2. februar u Omanskom zalivu i Arapskom moru, ali prisustvo kineskih i ruskih brodova u ovim vodama može se produžiti i nakon završetka vježbi.
U praksi, to znači da će se ratni brodovi tri nuklearne sile naći u neposrednoj blizini iranske obale, u jednoj od strateški najosjetljivijih pomorskih tačaka na svijetu.
Ormuski moreuz nije samo geografsko usko grlo, već i ključna arterija globalne energetike, kroz koju prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte.
Kineski razarači kao ploveće obavještajne platforme
Iako su vježbe formalno predstavljene kao rutinska vojna saradnja, tehnički aspekt kineskog prisustva ima daleko šire implikacije. Razarači tipa 052D i posebno teški razarači tipa 055 opremljeni su savremenim radarima tipa 346A i 346B, kao i naprednim sistemima elektronskog izviđanja.
Ovi sistemi omogućavaju praćenje i analizu aktivnosti američkih pomorskih i vazdušnih snaga u realnom vremenu. To uključuje i prikupljanje podataka o radarskom potpisu aviona sa nosača, uključujući lovce pete generacije, kao i rad sistema elektronskog ratovanja koji se koriste za zaštitu američkih borbenih grupa.
Za Peking, ovakvo okruženje predstavlja dragocjenu priliku za pasivno izviđanje, testiranje senzora i unaprijeđenje otpornosti sopstvenih sistema na ometanje. Drugim riječima, kineski brodovi u ovom slučaju nisu samo učesnici vježbi, već i sofisticirane ploveće obavještajne stanice.
Rusko prisustvo i vojno-tehnička dimenzija
Iako još nije zvanično potvrđeno koji će brodovi ruske mornarice učestvovati u vježbama, dodatnu pažnju izazvali su letovi ruskih transportnih aviona An-124-100 i Il-76TD ka Iranu. Prema procjenama stručnjaka, ovi letovi ukazuju na određeni stepen vojno-tehničke podrške Teheranu, makar u domenu logistike, opreme ili rezervnih djelova.
U istom periodu, Iran je objavio početak velikih vojnih vežbi sa bojevom municijom u Persijskom zalivu. Zbog toga su djelovi morskog akvatorijuma i vazdušnog prostora privremeno zatvoreni za civilni saobraćaj. Teheran otvoreno signalizira da vježba scenarije odmazde u slučaju američke vojne akcije, uključujući napade na ratne brodove, pa čak i nosače aviona, ukoliko dođe do eskalacije.
Kako se mijenja američka računica
Prisustvo kineskih i ruskih ratnih brodova u blizini iranskih voda značajno komplikuje planiranje eventualne američke operacije. Svaka ozbiljnija vojna akcija protiv Irana sada bi se odvijala pod neposrednim nadzorom drugih velikih sila, što povećava rizik od nepredviđenih incidenata i političkih posljedica.
U takvim okolnostima, američka vojska bi mogla biti prinuđena da preusmjeri dio svojih vazdušnih operacija preko vazdušnog prostora Iraka, Saudijske Arabije i drugih zemalja Persijskog zaliva. To ne samo da produžava logističke linije, već zahtjeva i dodatnu političku koordinaciju sa regionalnim saveznicima, koji nisu nužno zainteresovani da budu direktno uvučeni u širu konfrontaciju.
Realpolitika
Okupljanje kineskih, ruskih i iranskih pomorskih snaga u blizini Ormuskog moreuza nije demonstracija sile u klasičnom smislu, već pažljivo kalibrisana poruka. Poruka da eventualna vojna akcija protiv Irana više ne bi bila bilateralni problem između Vašingtona i Teherana, već potez sa globalnim posljedicama.
U realpolitičkom smislu, ovo je pokušaj odvraćanja kroz prisustvo. Ne kroz prijetnje, već kroz stvaranje situacije u kojoj svaka eskalacija nosi previše nepoznatih i potencijalno nekontrolisanih varijabli. Upravo u tome leži prava težina susreta ratnih brodova tri nuklearne sile kod iranske obale.