Premijer Edi Rama najavio je stvaranje mikro-države za vjersku zajednicu Bektaša, ali plan izaziva polemike u javnosti i sumnje da bi mogao narušiti odnose Albanije i Turske.
Ideja o stvaranju "države u državi" za vjersku zajednicu Bektaša u Tirani ostala bi gotovo neprimijećena da je nije objavio "Njujork tajms", što je izazvalo žestoke polemike u albanskim medijima, parlamentu i stručnim krugovima.
Plan je prije dvije godine u Njujorku najavio premijer Albanije Edi Rama, govoreći o mikro-državi Bektaša, koju su pojedini mediji odmah nazvali "muslimanskim Vatikanom".
Politička prepreka: Turska protiv
Politički analitičar Ben Andoni smatra da se ova ideja za sada ne shvata ozbiljno, prije svega zbog međunarodnih odnosa.
"Trenutno niko ne shvata ozbiljno stvaranje države Bektaša. Ne smijemo zaboraviti da je Turska, koja je strateški saveznik Albanije, najveći protivnik te države. Ako je Turska protiv ovakvih projekata, sumnjam da će se oni ikada realizovati", kaže Andoni.
U galeriji pogledajte fotografije:
Premijer Edi Rama najavio je stvaranje mikro-države za versku zajednicu Bektaša
Ko su Bektaši
Bektaši su islamski derviški red koji se tokom Osmanskog carstva proširio među janičarima. Zbog slobodnijeg načina ispovijedanja vjere Mustafa Kemal Ataturk ih je zabranio u Turskoj, nakon čega su se prije oko jednog vijeka preselili u Albaniju.
Danas je njihov duhovni vođa Hadži Baba Edmon Brahimaj, poznat kao Baba Mondi, koji smatra da nema prepreka za proglašenje posebne države po uzoru na Vatikan.
"Imamo svetilišta širom Albanije"
Baba Mondi ističe da Bektaši imaju značajnu infrastrukturu i duhovni uticaj.
"Imamo 113 tekija i 1.100 turbeta. To su za nas sveta mjesta. Biće obilježena na mapi da ih vidi cijeli svijet. Mi Bektaši se trudimo da budemo faktor mira, kakvi smo bili i kakvi ćemo uvijek biti", poručuje Brahimaj.
Na planini Tomor, poznatoj kao "Olimp Albanije", krajem 19. veka osnovan je najveći duhovni centar Bektaša. Tu se i danas okupljaju vjernici iz cijele zemlje.
Frizerka iz Tirane Jene Ćato kaže da se ne razumije mnogo u vjeru, ali da tradiciju poštuje.
"Moja porodica je Bektaška. Trudim se da idem na Tomor za velike praznike. Kod nas možeš da jedeš i piješ šta god hoćeš. Mi nemamo problem s tim, volimo život, živimo”, kaže Jene.
Od zabrane do obnove
Tekijom na Tomoru, jednom od šest u Albaniji, već skoro 25 godina upravlja osamdesetogodišnji Zalo Ćato.
"Godine 1967. sve je uništeno i ljudima nije bilo dozvoljeno da dolaze ovde. Tekija je pretvorena u vojnu bazu. Novcem vjernika izgradio sam ovu i još sedam tekija. Napravili smo i puteve. Mi smo tolerantna i čista religija. Sviđa mi se ideja stvaranja Bektaške države, ali ne znamo kako će se to odvijati”, kaže Ćato.
Koliko je ideja realna
Iako u Tirani još nema jasnog plana kako bi ta mikro-država funkcionisala, poznato je da po popisu iz 2023. godine Bektaši čine više od polovine muslimanske zajednice u Albaniji.
Ideja o "muslimanskom Vatikanu" za sada ostaje na nivou političke najave, ali malo ko sumnja da će premijer Albanije nastaviti da je drži u fokusu javnosti.
*Prilog emitovan u emisiji Ovo je Balkan na RTS-u