Nezgodno pitanje o budućnosti Rusije izazvalo je tenzije tokom televizijskog obraćanja Vladimira Putina, a novinar koji ga je postavio ostao je bez mikrofona pred milionskim auditorijumom.
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da je Moskva spremna da obustavi neprijateljstva ukoliko se obezbijedi dugoročna bezbjednost Rusije, poručivši da novih „specijalnih vojnih operacija“ neće biti ukoliko Zapad pokaže poštovanje prema interesima njegove zemlje.
Do izjave je došlo tokom televizijskog obraćanja uživo, kada je pitanje Putinu postavio dugogodišnji dopisnik BBC-ja iz Moskve, Steve Rosenberg.
"Moje pitanje tiče se budućnosti Rusije. Kakvu budućnost planirate za svoju zemlju i svoj narod?", upitao je Rosenberg ruskog predsjednika.
U nastavku je pitao da li će budućnost Rusije ličiti na sadašnjost, "u kojoj se svako javno odstupanje od službene linije kažnjava zakonom", kao i da li će se, kako je naveo, intenzivirati potraga za neprijateljima u zemlji i inostranstvu, da li će prekidi mobilnog interneta postati učestaliji i da li će biti novih "specijalnih vojnih operacija".
Prema Rosenbergovim riječima, tokom postavljanja pitanja Putin je zapisivao beleške, a zatim odgovorio, braneći ruski zakon o "stranim agentima", na osnovu kojeg su stotine kritičara vlasti označene tim statusom.
„Nismo mi izmislili taj zakon“, rekao je Putin.
„Taj zakon o stranim agentima donesen je u nizu zapadnih zemalja, uključujući Ameriku još tridesetih godina prošlog stoljeća. I svi ti zakoni, uključujući američki, mnogo su stroži…“
Kako navodi Rosenberg, ruski zakon o „stranim agentima“ predviđa ozbiljna ograničenja – od isključenja iz obrazovanja, državne službe i izbora, do finansijskih i imovinskih sankcija, pri čemu krivični progon može uslijediti već nakon jedne administrativne kazne. Međutim, on nije imao priliku da to iznese, jer mu je mikrofon oduzet odmah nakon postavljenog pitanja, a moderator je promijenio temu.
Voditelj Pavel Zarubin potom je otvorio drugo pitanje, koje se odnosilo na BBC i tužbu sa kojom se ta medijska kuća suočava.
„Mislim da je predsjednik Trump u pravu“, rekao je Putin.
Putin se zatim vratio na pitanje o vojnoj politici.
„Hoće li biti novih specijalnih vojnih operacija? Neće, ako se prema nama odnosite s poštovanjem i ako poštujete naše interese, baš kao što smo mi uvijek nastojali činiti prema vama. Osim ako nas ne varate, kao što ste učinili s istočnim širenjem NATO-a.“
Rosenberg ocjenjuje da Putinove izjave pokreće duboko ukorijenjeno nezadovoljstvo Zapadom, uz tvrdnje da su zapadni lideri godinama pokazivali nepoštovanje prema Rusiji i obmanjivali je. Ruski predsjednik je odbacio navode da Moskva planira napad na Evropu.
„Kakve su to gluposti?“, poručio je Putin.
Istovremeno, navodi se da evropski lideri i dalje ne vjeruju Moskvi, podsećajući da su ruski zvaničnici neposredno pred početak pune invazije na Ukrajinu negirali da postoji plan za napad. U međuvremenu, Rusija se suočava sa optužbama za povrede evropskog vazdušnog prostora, sajber napade i sabotaže.
Na kraju odgovora, Putin je izjavio:
„Spremni smo odmah obustaviti neprijateljstva pod uvjetom da se osigura srednjoročna i dugoročna sigurnost Rusije, i spremni smo surađivati s vama.“
Rosenberg se pita da li je riječ o „maslinovoj grančici“ upućenoj Evropi, ali zaključuje da će evropski lideri ostati skeptični ukoliko Moskva dugoročnu bezbjednost i dalje bude uslovljavala maksimalističkim zahtjevima prema Ukrajini.