Bjeloruske vlasti oslobodile su danas dobitnika Nobelove nagrade za mir 2022. godine Alesa Bjaljackog i ključnu opozicionu ličnost Mariju Kolesnikovu, nakon što su SAD ublažile sankcije.
Pušteni su dok predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko pokušava da poboljša odnose sa zvaničnim Vašingtonom.
U zamjenu za ublažavanje sankcija, Lukašenko je pomilovao 123 zatvorenika, javila je državna novinska agencija Belta.
SAD su ranije danas najavile ukidanje sankcija Bjelorusiji na trgovinu potašom, smješu jedinjenja kalijuma koja se koristi kao poljoprivredno đubrivo.
Bjelorusija, bliski saveznik Kremlja, godinama se suočava sa izolacijom i sankcijama zapadnih zemalja.
Lukašenko duže od tri decenije vlada Bjelorusijom, a zapadne države su joj više puta uvodile sankcije, zbog kršenja ljudskih prava i dozvole Moskvi da koristi njenu teritoriju u invaziji na Ukrajinu.
Bjelorusija je od jula 2024. oslobodila stotine zatvorenika.
Džon Koul, specijalni izaslanik SAD za Bjelorusiju, najavio je ukidanje sankcija na potašu nakon sastanaka sa Lukašenkom u Minsku danas i u petak.
Koul je naveo da su dvodnevni razgovori bili "veoma produktivn", i dodao da je da je cilj Vašingtona normalizacija odnosa sa Minskom.
"Ukidamo sankcije, oslobađamo zatvorenike. Stalno razgovaramo jedni s drugima", rekao je Koul.
Naveo je da se odnos između zemalja kreću od "malih ka sigurnijim koracima" kako se dijalog razvija.
Prema riječima Pavla Sapelke iz najstarije i najistaknutije bjeloruske grupe za ljudska prava Vjasna, Bjaljacki i Kolesnikova pušteni su iz zatvora danas nakon Koulovih izjava.
Borac za ljudska prava Ales Bjaljacki, osnivač organizacije Vjasna i dobitnik Nobelove nagrade za mir 2022. godine, osuđen je u Bjelorusiji na 10 godina zatvora po optužbama koje međunarodna zajednica smatra politički motivisanim. Nagrada mu je dodjeljena dok je bio u pritvoru, a vlasti ga označavaju kao „ekstremistu“. Njegovo zdravstveno stanje se pogoršava, zbog čega su UN pozvale Minsk da ga oslobodi.
Među simbolima otpora je i opoziciona liderka Marija Kolesnikova, ključna figura protesta 2020. godine, osuđena na 11 godina zatvora nakon što je spriječila sopstvenu deportaciju cijepanjem pasoša na granici s Ukrajinom. U zatvoru se teško razboljela i bila je operisana.
Bjelorusija je od jula 2024. oslobodila više od 430 političkih zatvorenika, što se tumači kao pokušaj približavanja Zapadu i ublažavanja sankcija. Opoziciona liderka u egzilu Svjatlana Tihanovskaja upozorava da represija nije prestala i da su sankcije EU, posebno one na izvoz potaše, ključni pritisak na režim. Sankcije su značajno pogodile bjelorusku industriju đubriva, dok Minsk računa da bi eventualno ublažavanje američkih mjera moglo otvoriti put razgovorima sa Zapadom.