Sve dok Ukrajina nije blokirala Sjevernokrimski kanal, ovaj vodeni put je bio čudo sovjetske odlučnosti da se zemlja pokori ljudima, donoseći navodnjavanje sušnoj stepi važne ruske ispostave na Crnom moru.
U jeku žestokih borbi u Ukrajini, jedan strateški cilj Rusa se izdvojio kao posebno važan.
Krimski kanal, sa glavnim kanalom od 402 kilometra koji napaja ogromnu mrežu rezervoara i manjih krakova, pretvorio je suvo zemljište u polja pirinča. Za Sovjetsku Rusiju, to je bio trijumf inženjeringa i rada koji je mogao da parira izgradnji 4.324 kilometra duge pruge Bajkal-Amur. Decenijama je obezbjeđivala vodu Krimu, čak i nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Zatim je ruska vojska izvršila invaziju 2014. godine, anektirajući Krim od Ukrajine. Ubrzo nakon toga, preko kanala, u blizini mesta gdje prelazi u poluostrvo Krim, pojavila se zemljana brana. Od tada, Ukrajina je blokirala dotok kanala u Krim, presijecajući kanal koji je zadovoljavao više od 80 odsto potreba za vodom u regionu. Kao rezultat toga, polja na Krimu su isušena, a gradovi primorani da štede vodu.
Sada, kada su ruske snage okupljene oko Ukrajine, kanal je postao izvor zabrinutosti: ukrajinski zvaničnici strahuju da bi to mogao biti cilj nove vojne invazije.
"Zabrinutost je zaista velika, jer su sam kanal i snabdijevanje Krima vodom taktički cilj Rusa od 2014. godine", rekao je Dmitro Nataluha, ukrajinski poslanik koji je predsjednik parlamentarnog odbora za ekonomska pitanja zemlje.
Ukrajinske vlasti, rekao je on, imaju informacije da je Rusija okupila svoju flotu oko krimskog rta Tarhankut, samo 70 kilometara u vodama od Ukrajine. To je izazvalo zabrinutost da se pomorske snage spremaju za iskrcavanje koje bi ih dovelo do Skadovska, Hersona i drugih oblasti sjeverno od Krima, u blizini rute kanala.
"Takva invazija bi obezbedila vodu za Krim, ali bi dovela u opasnost cio južni region Ukrajine", rekao je gospodin Nataluha.
I SAD vide kanal kao važnu rusku metu. Prošle godine, general-potpukovnik Ben Hodges, koji je penzionisan nakon što je služio kao komandant američke vojske u Evropi od 2014. do 2017, opisao je scenario ruske vojne ofanzive u kojem se "humanitarne snage" šalju "da bi se riješio problem vode, što bi, naravno, bilo izgovor za invaziju na južnu Ukrajinu".
Kanal je udaljen od smrtonosnih sukoba koji su prvobitno izbili u ukrajinskom regionu Donbas, ali nakon pokretanja "specijalne vojne misije" koju je noćas naredio Putin, kanal više nije tako nedostižan za Ruse, a jedna od najžešćih borbi se odvija upravo u gradu Hersona koji je ključan za kontrolu kanala.
Ruske vlasti su prethodno optužile Ukrajinu da je počinila "ekocid" i "genocid" zatvaranjem kanala. Nedostatak vode prijeti da naruši sposobnost Rusije da nastavi da jača svoje vojno prisustvo na Krimu, rekao je ranije Aleksandar Kovalenko, vojni analitičar iz Odese.
"Oni su i biće veoma ranjivi na nedostatak vode. Ovo je veoma akutan problem. Prije ili kasnije, možda će morati da to riješe", rekao je on, a čini se da je Rusija upravo na putu da to i uradi.
Jedno rješenje bi bilo da se zauzme vojni posjed kanala i regiona kroz koje on prolazi. Takva akcija bi mogla da otvori put ruskim trupama da se dalje probijaju u Ukrajinu, bilo prema sjeveru, da se povežu sa regionom Donbasa, ili prema zapadu, da zauzmu ekonomski kritične luke u Odesi i Nikolajevu i stvore neprekidno rusko prisustvo između Pridnjestrovlja i Krima.
Postignite to i Rusija bi imala "Evropu u škripcu, od Kalinjingrada do Odese", rekao je Kovalenko, dodajući da je to "najnegativniji, apokaliptični scenario."
Podsjetimo, ruski predsjednik Vladimir Putin najavio je vojnu operaciju u Ukrajini u četvrtak rano ujutru. Napad je počeo nekoliko sati prije zore serijom raketnih napada na lokacije u blizini glavnog grada Kijeva, kao i upotrebom dalekometne artiljerije na grad Harkov, u blizini ruske granice. Brzo se proširio po centralnoj i istočnoj Ukrajini dok su ruske snage napale zemlju sa tri strane.