Ekonomija u prvom kvartalu dostigla vrijednost od 1,65 milijardi eura, ali rast i dalje dominantno nosi domaća potrošnja dok se spoljnotrgovinski deficit produbljuje
Crnogorska ekonomija nastavila je rast i u prvom kvartalu 2026. godine, a preliminarni podaci Monstata pokazuju da je bruto domaći proizvod (BDP) dostigao 1,65 milijardi eura, što predstavlja nominalni rast od 5,8 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Realni rast ekonomije, kada se isključi uticaj inflacije, iznosio je 2,6 odsto, prenosi Dan.
Prema podacima Uprave za statistiku, BDP je u odnosu na prvi kvartal prošle godine uvećan za oko 90 miliona eura, sa 1,56 na 1,65 milijardi eura. U stalnim cijenama njegova vrijednost iznosila je 1,60 milijardi eura.
Najveći oslonac privrednog rasta i dalje predstavlja domaća potrošnja. Finalna potrošnja dostigla je 1,88 milijardi eura, što je za oko 120 miliona više nego godinu ranije. Posebno se izdvojila lična potrošnja domaćinstava, koja je porasla sa 1,42 na 1,52 milijarde eura, pa su građani u prva tri mjeseca ove godine potrošili više od 100 miliona eura više nego u istom periodu 2025. godine, prenosi Dan.
Podaci pokazuju da je lična potrošnja činila čak 92,2 odsto ukupnog BDP-a, potvrđujući da domaća tražnja ostaje ključni pokretač ekonomskih aktivnosti u Crnoj Gori.
Pozitivni trendovi zabilježeni su i kada su u pitanju investicije. Bruto investicije u prvom kvartalu iznosile su 461 milion eura, što je oko 20 miliona više nego godinu ranije. Ulaganja u osnovna sredstva povećana su za 9,2 odsto i dostigla gotovo 398 miliona eura, što predstavlja važan signal za razvoj infrastrukture, građevinarstva i dugoročnu produktivnost privrede.
Najveći realni rast među privrednim granama ostvarile su industrijske djelatnosti, koje su porasle za 9,8 odsto. Slijede poslovanje nekretninama sa rastom od 8,5 odsto, građevinarstvo sa 6,5 odsto, kao i sektor trgovine, saobraćaja, skladištenja, smještaja i ishrane, koji je zabilježio rast od 5,3 odsto.
Ipak, spoljnotrgovinska razmjena ostala je najslabija karika crnogorske ekonomije. Izvoz robe i usluga pao je sa 527 na 455 miliona eura, što predstavlja smanjenje od 13,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine, prenosi Dan.
Iako je uvoz blago smanjen, sa 1,16 milijardi na 1,15 milijardi eura, taj pad nije bio dovoljan da ublaži negativne efekte smanjenog izvoza. Zbog toga je deficit u razmjeni robe i usluga povećan sa 634 na 690 miliona eura, odnosno za 56 miliona eura.
U strukturi BDP-a izvoz sada učestvuje sa 27,5 odsto, dok uvoz i dalje čini visokih 69,3 odsto, što dodatno potvrđuje izraženu zavisnost crnogorske ekonomije od robe i usluga iz inostranstva.
Prema ocjenama ekonomista, podaci pokazuju da privreda nastavlja da raste, ali i da će za održiviji razvoj biti neophodno jačanje proizvodnje, izvoza i investicija koje stvaraju novu vrijednost, kako bi se smanjila zavisnost od potrošnje i uvoza.