Institut Alternativa predlaže izmjene Zakona o parlamentarnoj istrazi kako bi anketni odbori imali veći institucionalni značaj, dok su u Skupštini podijeljeni oko uvođenja sankcija i novih mehanizama kontrole
Iako su anketni odbori Skupštine Crne Gore posljednjih godina otvarali neka od najosjetljivijih pitanja – od politički motivisanih ubistava i napada do slučajeva kriminala, korupcije i zloupotreba državnih institucija – njihov rad uglavnom nije rezultirao konkretnim institucionalnim epilogom, prenosi portal Dan.
Zbog toga Institut Alternativa (IA) predlaže izmjene Zakona o parlamentarnoj istrazi, kojima bi se ojačala ovlašćenja anketnih odbora, uvele sankcije za opstrukcije njihovog rada i povećala transparentnost postupaka. Međutim, o tim prijedlozima u Skupštini ne postoji jedinstven stav, prenosi portal Dan.
Iz Instituta Alternativa smatraju da bi zakon trebalo dopuniti kaznenim odredbama za nedostavljanje tražene dokumentacije, neodazivanje na poziv anketnog odbora, odbijanje svjedočenja ili davanje neistinitog iskaza. Predlažu i obavezno objavljivanje zapisnika, izvještaja i prateće dokumentacije, jasnije rokove za pokretanje istraga, preciznija pravila za izbor rukovodstva odbora i obavezno usvajanje plana rada sa definisanim saslušanjima i dokazima koje će odbor prikupljati.
„Bez ovih izmjena, parlamentarne istrage će i dalje imati ograničen domet: mogu otvoriti važna pitanja, ali neće dati odgovore, niti obezbijediti potpunu sliku, odgovornost i institucionalne zaključke“, poručuju iz IA.
Kako navode, postojeći zakon ostavlja brojne pravne i proceduralne praznine koje omogućavaju blokade rada anketnih odbora i svode ih na politički atraktivna saslušanja bez konkretnih rezultata.
„Zbog toga se parlamentarne istrage često svode na politički atraktivna saslušanja, bez jasne strategije, analitičkog pristupa, kontinuiteta, potpunog uvida javnosti i djelotvornih posljedica. Kao prvi korak, Skupština treba da izmijeni Zakon o parlamentarnoj istrazi i propiše jasna pravila, rokove, obaveze i sankcije, kako bi parlamentarne istrage proizvodile činjenice, odgovornost i preporuke, a ne samo medijske efekte“, ističu iz IA, prenosi portal Dan.
Prema podacima koje iznosi Institut Alternativa, Zakon o parlamentarnoj istrazi nije mijenjan punih 14 godina. U tom periodu parlamentarne istrage o aferama „Telekom“ i „Snimak“ završene su usvajanjem tehničkih izvještaja bez institucionalnih posljedica, dok je od 2020. godine razmatrano deset inicijativa za otvaranje istraga. Od njih su četiri usvojene, ali su formirana samo dva anketna odbora, od kojih nijedan nije završio rad.
Potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj podržava izmjene zakona i smatra da bi one doprinijele efikasnijem radu anketnih odbora, prenosi portal Dan.
„Dosadašnja praksa je pokazala da su anketni odbori otvorili brojna važna pitanja, ali i da postoje ozbiljna ograničenja koja umanjuju efikasnost njihovog rada. Upravo zbog toga, smatram da je opravdano razgovarati o unapređenju Zakona o parlamentarnoj istrazi. Lično podržavam predložene izmjene koje imaju za cilj da ojačaju autoritet i djelotvornost anketnih odbora, uključujući jasnije obaveze dostavljanja dokumentacije, odgovornost za neodazivanje na poziv ili davanje neistinitih iskaza, kao i preciznije definisane rokove i procedure. Naravno, sve izmjene treba uskladiti sa Ustavom i postojećim pravnim poretkom, kako bi se očuvala prava svih učesnika postupka“, rekao je Camaj za Dan.
On podsjeća da je bio jedan od inicijatora parlamentarne istrage u slučaju „Orlov let“, ističući da Skupština mora koristiti sve raspoložive kontrolne mehanizme kada postoji izražen javni interes za rasvjetljavanje određenih događaja.
Sa druge strane, poslanik Evropskog saveza Nikola Zirojević smatra da predložena rješenja nijesu dobro postavljena i da bi prioritet trebalo da bude jačanje ovlašćenja stalnih skupštinskih odbora, prenosi portal Dan.
„Ne vidim na koji način bi se moglo sankcionisati fizičko lice koje nije dio sistema ili bilo koje institucije. Imali smo situacije da se ljudi zbog zdravstvenih razloga ili boravka u inostranstvu nijesu odazivali pozivima anketnih odbora. Ne vidim kako biste nekoga ko ima više od 80 godina, nalazi se u penziji ili više ne živi u Crnoj Gori mogli sankcionisati zato što se nije odazvao pozivu tijela koje nije stalni skupštinski odbor. Po mom mišljenju, ovakav prijedlog nema mnogo smisla“, kazao je Zirojević.
On je ukazao da čak ni stalni skupštinski odbori nemaju efikasne mehanizme za sankcionisanje izvršne vlasti kada se njeni predstavnici ne odazovu na kontrolna saslušanja.
„Prije nego što bismo regulisali rad anketnih odbora, mislim da bi bilo mnogo važnije urediti funkcionisanje stalnih odbora, jer smo nedavno imali situacije da se ministri nijesu pojavili pred skupštinskim odborima bez ikakvih posljedica“, rekao je Zirojević za Dan.