Resor tvrdi da su ovlašćenja ministra u skladu s Ustavom; upozoravaju na rizik od zastoja u komandovanju ako se osporene odredbe ukinu
Odredbama Zakona o Vojsci Crne Gore (VCG), koje osporava šef države Jakov Milatović, ne derogiraju se ustavne nadležnosti Savjeta za odbranu i bezbjednost, niti se ministru odbrane daju ovlašćenja suprotna najvišem pravnom aktu.
To su „Vijestima“ kazali iz Ministarstva odbrane, nakon što je Milatović saopštio u ponedjeljak da je Ustavnom sudu uputio inicijativu za ocjenu ustavnosti nekoliko odredbi propisa o VCG.
On osporava član 38 stav 1 tač. 2, 6, 7 i 9, koji se odnose na nadležnosti ministra odbrane – da donosi odluke o upotrebi vojske, predlaže vrhovnoj komandi postavljenje i razrješenje načelnika Generalštaba, kao i postavljenje, unapređivanje i razrješenje oficira; član 38 stav 1 tačka 11, koja propisuje da ministar određuje vršioce dužnosti (v. d.) na mjesta oficira i podoficira; te član 103 stavove 2 i 5, koji se odnose na v. d. postavljenja i propisuju da taj status može trajati najduže 18 mjeseci.
Milatović tvrdi da su te odredbe u direktnoj suprotnosti s Ustavom, kojim je, između ostalog, propisano da Skupština odlučuje o upotrebi vojske u međunarodnim snagama i vrši nadzor nad njom, da predsjednik komanduje vojskom na osnovu odluka Savjeta za odbranu i bezbjednost, te da Savjet donosi odluke o komandovanju vojskom i postavlja, unapređuje i razrješava oficire.
Iz predsjednikovog kabineta saopšteno je da osporene norme „derogiraju ustavne nadležnosti vrhovne komande“ i da uvode „paralelne statusne institute“ kojima se zaobilazi Savjet, što, kako tvrde, dovodi u pitanje ustavnu arhitekturu komandovanja i civilne kontrole vojske.
Ministarstvo: V. d. rješenja su privremena i zakonita
Iz Ministarstva odbrane tvrde da su prilikom određivanja vršilaca dužnosti u potpunosti ispoštovane zakonske procedure.
„Institucija vršioca dužnosti koristi se u izuzetnim situacijama i kada to potrebe službe zahtijevaju. Procedura se sprovodi u relativno kratkom roku, zbog potreba službe“, naveli su iz resora kojim upravlja Dragan Krapović.
Objašnjavaju da se v. d. postavljaju na upražnjena mjesta ili zbog odsustva lica, te da je zakonsko ograničenje od 18 mjeseci jasan vremenski okvir, a ne trajno rješenje.
Prema podacima Ministarstva, trenutno je 60 oficira određeno za vršioce dužnosti na upražnjenim mjestima, dok 16 njih tu funkciju obavlja uz redovnu dužnost.
„Postojeće zakonsko ograničenje od 18 mjeseci potvrđuje privremeni karakter instituta vršioca dužnosti, uz istovremeno obezbjeđivanje stabilnosti i kontinuiteta komandovanja“, navode iz Ministarstva.
Upozorenje na moguće zastoje
Iz resora odbrane upozoravaju da bi, ukoliko bi ministru bila ukinuta nadležnost za određivanje vršilaca dužnosti i prenijeta na Savjet, moglo doći do zastoja u komandovanju.
„Time bi moglo doći do zastoja u procesu komandovanja, a zbog tzv. faktičkog vršenja dužnosti i do većeg broja novih sudskih postupaka“, ističu iz Ministarstva.
Dodaju da Ustav jasno definiše nadležnosti Savjeta, ali da ministar, preko sekretara Savjeta, predlaže odluke o postavljenjima i razrješenjima, te da se postavlja pitanje: „Ako ministar nije nadležan da predlaže postavljenja i razrješenja, ko jeste?“
Spor ima i političku dimenziju
Kabinet predsjednika ocijenio je da ministar Krapović „brani neustavno rješenje“ koje je uspostavio bivši ministar Predrag Bošković, dok je Krapović odgovorio da je inicijativa Milatovića „promašena“ i da će doživjeti neuspjeh pred Ustavnim sudom.
Iz Ministarstva navode i da se sjednice Savjeta održavaju rijetko, te da nijesu usvojene važne odluke o učešću pripadnika VCG u međunarodnim aktivnostima, što može imati negativne posljedice po sposobnosti i kredibilitet vojske.
„Uvjereni smo da je zakonsko rješenje u potpunosti u skladu s Ustavom i da doprinosi efikasnijem i jasnije uređenom sistemu odbrane“, poručili su iz Ministarstva odbrane.