“Posebno bih istakla podršku ideji da se Glavni grad i kreditno zaduži kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi međusobnog povjerenja" ocijenila je Borovinić Bojović.
Predsjednica Skupštine glavnog grada Jelena Borovinić Bojović ocijenila je u intervjuu za Pobjedu da osnovna ambicija izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda nije da umnoži, već da riješi i umanji postojeće velike ekološke probleme, vodeći računa o zdravlju građana i Zete i Podgorice, prenosi Pobjeda.
“Posebno bih istakla podršku ideji da se Glavni grad i kreditno zaduži kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi međusobnog povjerenja" ocijenila je Borovinić Bojović.
Kada je u pitanju komunikacija sa građanima Botuna, kako je navela, oni su decenijama bili marginalizovani i zato je važno – i da se njihov glas čuje ali i da im se detaljno objasni, kao i ostalima, zašto je izgradnja kolektora važna i potrebna.
“Mislim da je veoma dobro što je Glavni grad najavio spremnost da radi na paketu rješenja, a to prije svega znači – sanaciju bazena crvenog mulja, čime bi riješili jedan veliki ekološki problem, i implementacija projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što je jedan od najvažnijih ekoloških projekata za Crnu Goru. Ne možemo se ponašati kao da je postojeća ekološka situacija dobra, jer nije”, kazala je Borovinić Bojović.
Podgorica je ušla u finale za Evropsku prijestonicu mladih – što bi ova titula konkretno značila za grad i mlade ljude?
BOROVINIĆ BOJOVIĆ: U najkraćem – priznanje, ali i obavezu. Ulaskom u finale pokazali smo da je Podgorica prepoznata na evropskoj sceni kao grad koji ulaže u omladinu i vjeruje u nju. Ovo je – i potvrda, i podsticaj – da ostvarimo našu viziju u okviru koje su mladi u centru naših politika i naše pažnje. Otvaramo put ka evropskim mrežama, stvaramo priliku za investicije i inovacije, posebno na polju razvoja preduzetništva mlađih generacija.
U osnovi politike koju smo uspostavili pobjedom na izborima prošle godine, jeste ideja da mladi ljudi u Podgorici postanu istinski partneri institucija. Dakle, naš poziv nije „dođite i gledajte“, već ,,uključite se“, da zajedno kreiramo gradske politike. I to sada pokazujemo konkretnim projektima.
Koje projekte i programe planirate da realizujete u okviru te manifestacije i na koji način će mladi biti uključeni u donošenje odluka?
BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Naš program, koji je nastao u zajedničkom radu sa mladima, oslanja se na četiri stuba. Prvi je učešće i aktivizam: osnivamo Savjet za mlade, pokrećemo omladinski dijalog i uvodimo participativni budžet kako bi mladi odlučivali o dijelu gradskog novca. Sigurna sam da je to najjasniji primjer kako se dijeli politička moć. Drugi stub su inovacije i preduzetništvo: kroz Youth Bank, start-up akademiju i festival omladinskog preduzetništva želimo da vidimo Podgoricu kao grad mladih inovatora i preduzetnika.
Treći je održivost: što znači da dajemo mladima priliku da oblikuju grad po svojoj mjeri – zdrav, zelen i moderan. I četvrti je – dobrobit i mentalno zdravlje: otvaramo well-being centre, uvodimo besplatnu psihološku podršku i gradimo sigurne prostore gdje mladi mogu slobodno da rastu i razvijaju se. Mladi neće biti samo korisnici ovih programa nego će imati većinu u svim tijelima koja upravljaju procesom. Upravo u tome je direktan transfer riječi u djela. Podgorica postaje grad u kojem se mladi pitaju.
Skupština glavnog grada bila je domaćin Konferencije predsjednika skupština opština, a naredna će biti održana u jednoj od sjevernih opština. Koliko je važno ovo umrežavanje lokalnih parlamenata i što su glavni zaključci posljednje konferencije?
BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Veoma je važno jer, prije svega, na taj način radimo na unutrašnjoj integraciji crnogorskog društva. U moru političkih, lokalnih i drugih podjela, koje nas nerijetko vode u otuđivanje i udaljavanje, zaboravljamo jednu dragocjenu činjenicu – da smo jedni drugima najbliži i najvažniji partneri. Zato saradnja lokalnih skupština, predstavlja istovremeno konkretnu operativnu potrebu u okviru našeg sistema ali i svojevrsnu paradigmu na temu međusobne upućenosti i društvene kohezije. A sad da pređemo na konkretne poteze: na prvoj konferenciji potpisali smo Deklaraciju o povezivanju lokalnih parlamenata Crne Gore, i formalizovali zajedničku posvećenost saradnji, demokratiji, odgovornosti i evropskim vrijednostima.
Prioriteti su digitalizacija usluga, unapređenje transparentnosti, zajednički pristup EU fondovima za lokalni razvoj, veće uključivanje marginalizovanih grupa, kao i ravnomjernu zastupljenost žena u odlučivanju. Dogovoreno je i da konferencije i forumi postanu redovna praksa, da Deklaracija živi kroz aktivnosti i rezultate, da imamo stalni dijalog između lokalnih skupština i državnih institucija.
Gradimo mrežu lokalnih parlamenata koja će biti snažan oslonac daljem razvoju i evropskoj perspektivi Crne Gore. Ne zaboravimo da se više od 70 odsto evropske legislative primjenjuje upravo na lokalnom nivou. Zato su nam neophodni lokalni parlamenti koji su efikasni, otvoreni i dobro umreženi. I da zaključim, razvoj ne može biti privilegija velikih gradova, nego zajedničko dobro.
Uskoro će biti predstavljena platforma Odgovorno. Možete li objasniti kako će ona funkcionisati i na koji način će građanima olakšati komunikaciju sa institucijama?
BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Platforma Odgovorno predstavlja nadgradnju platforme za E-peticije, koju smo ranije pokrenuli u Skupštini glavnog grada. Građani će moći da podnesu inicijativu, ali i da prate njen tok i dobiju povratnu informaciju u zakonskom roku. Imaće pristup bazi znanja sa procedurama i uputstvima, a komunikacija će biti brža, jednostavnija i otvorenija. Institucije tako postaju dostupnije. To je u skladu sa modernizacijom uprave, ne zaboravimo da živimo u 21. vijeku, i da su neke stare prakse prevaziđene.
Biće olakšano prijavljivanje problema, postavljanje pitanja, podnošenje inicijativa. Dakle, značajno smanjujemo birokratske barijere. Gdje god da se građani u datom trenutku nalaze – u centru grada ili u udaljenom naselju – moći će da ostvare svoje pravo bez čekanja na šalterima. Neću pretjerati ako kažem da je ova platforma simbol nove kulture odnosa između građana i institucija.
Koliko ovakav model može da doprinese većoj odgovornosti i transparentnosti lokalne zajednice?
BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Građani će moći jasno da vide rokove, odgovorna lica i prate tok rješavanja zahtjeva, a institucije imaju obavezu da objavljuju izvještaje i rezultate. Na taj način jačamo uzajamno povjerenje kroz vidljive, konkretne projekte. Vjerujem da će iskustvo sa platformom Odgovorno biti korisno, a bez sumnje ima potencijal da postane oslonac jedne nove, savremene uprave u kojoj su građani partneri, a ne samo korisnici usluga. To je na tragu ideje i slogana koji sam promovisala govoreći o budućnosti Podgorice, dakle – grad svih nas. Možemo mi to, vjerujte mi.
Pitanje izgradnje postrojenja za preradu otpadnih voda u Botunu izazvalo je brojne polemike među građanima i strukom. Kakav je Vaš stav u ovom trenutku imajući u vidu da ste kazali da je cijelu situaciju trebalo bolje iskomunicirati sa građanima Botuna?
BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Znamo da manjak komunikacije često proizvodi višak nerazumijevanja. Tome smo svjedočili u proteklim decenijama i zato smo ovu praksu počeli da mijenjamo. Naglašavanje važnosti dijaloga i stalne komunikacije nije kritika ni opaska bilo kojoj strani u ovom slučaju, već podstrek, ohrabrenje svima nama da razgovaramo i da se dogovaramo. Kad je u pitanju komunikacija sa građanima Botuna, oni su decenijama bili marginalizovani i zato je važno – i da se njihov glas čuje ali i da im se detaljno objasni, kao i ostalima, zašto je izgradnja kolektora važna i potrebna.
Mislim da je veoma dobro što je Glavni grad najavio spremnost da radi na paketu rješenja, a to prije svega znači – sanaciju bazena crvenog mulja, čime bi riješili jedan veliki ekološki problem, i implementacija projekta sistema za prečišćavanje otpadnih voda, što je jedan od najvažnijih ekoloških projekata za Crnu Goru. Ne možemo se ponašati kao da je postojeća ekološka situacija dobra, jer nije. A osnovna ambicija izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda nije da umnoži već da riješi i umanji postojeće velike ekološke probleme, vodeći računa o zdravlju građana i Zete i Podgorice. Posebno bih istakla podršku ideji da se Glavni grad i kreditno zaduži kako bi se sanirao problem crvenog mulja. Vjerujem da je to odgovoran iskorak i dobar put ka obnovi međusobnog povjerenja.
Kako komentarišete uključenost Delegacije EU ali i Evropskog parlamenta u javnu raspravu i koliko to može uticati na konačnu odluku? Kako gledate na eksplicitne tvrdnje Delegacije EU ali i predstavnika EP da je izgradnja PPOV ključni uslov za EU integracije kroz zatvaranje Poglavlja 27 ali i za održivost granta od 33 miliona eura?
BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Smatram da je proces pristupanja Crne Gore Evropskoj uniji jedan od najvažnijih državnih prioriteta i dugoročno opredjeljenje koje usmjerava naš društveni i politički razvoj. To znači da je za Crnu Goru izuzetno važno da odnose sa Evropskom unijom gradimo na povjerenju i partnerstvu. Mi usklađujemo zakone i propise sa evropskim standardima, ali istovremeno dobijamo podršku – političku, ekspertsku i finansijsku. Cio proces podrazumijeva uzajamno povjerenje, a ono koje smo mi ukazali evropskim partnerima podrazumijeva i otvorenost za njihove stavove i preporuke.
Zato smatram da svaku sugestiju i stav koji dolazi od naših evropskih partnera treba posmatrati kao dio šireg procesa. Dakle, mislim da mišljenja i preporuke naših evropskih partnera na temu izgradnje PPOV, a posebno na temu zatvaranja Poglavlja 27 treba shvatiti veoma ozbiljno i odnijeti se maksimalno odgovorno prema tome, uključujući i sve činjenice za održivost granta od 33 miliona eura. Naše dosadašnje iskustvo saradnje sa Evropskom unijom, što mogu da potvrdim i iz ličnog iskustva, pokazalo se kao plodotvorno, uvažavajuće, smisleno i korisno za građane Podgorice i Crne Gore, piše Pobjeda.
Kakvu ulogu ima Skupština glavnog grada u razvijanju međunarodnih partnerstava?
BOROVINIĆ BOJOVIĆ: Skupština glavnog grada je most između Podgorice i međunarodne zajednice. Odlukama koje donosimo – otvaramo vrata saradnji sa međunarodnim organizacijama, institucijama i gradovima partnerima, a kroz povezivanje Podgorica napreduje iz dana u dan. Sistematski i posvećeno Podgoricu pozicioniramo kao moderan evropski grad, pravimo kontakte, učestvujemo na međunarodnim forumima i gradimo partnerstva koja će donijeti stvarne koristi našim sugrađanima. Organizovali smo panele i radionice i ojačali saradnju sa OEBS-om, UNICEF-om, UNDP-om, NALAS-om i Savjetom Evrope.
Aktivno učestvujemo u radu Kongresa lokalnih i regionalnih vlasti Savjeta Evrope i Zajedničkog savjetodavnog odbora između komiteta regiona EU i Crne Gore, a prisutni smo i na Forumu rodne ravnopravnosti. Naš fokus su teme koje direktno utiču na kvalitet života ljudi: energetska efikasnost, zelena agenda, digitalna transformacija, razvoj preduzetništva, socijalne politike i podrška ranjivim grupama, od mladih i starijih do osoba sa invaliditetom. Sve to potvrđuje da je Skupština posvećena građanima, i da danas ima značajniju međunarodnu ulogu nego ranije, i da daje doprinos afirmaciji našeg grada na evropskoj i svjetskoj sceni.