Vlada zadužila javne ustanove i preduzeća da usklade zarade menadžmentu tako da plata izvršnog direktora ne može biti viša od dvije prosječne u državi
Vlada je danas zadužila javne ustanove i preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo da usklade zarade menadžmentu tako da plata izvršnog direktora ne može biti viša od dvije prosječne u državi, a nižim menadžerima od jedne i po.
Iz Ministarstva finansija je saopšteno da je analiza politike zarada i potrošnje pokazala da su zarade rukovodilaca u većini javnih ustanova i preduzeća u kojima država ima većinsko vlasništvo i dalje značajno visoke u odnosu na prosječnu i da postoji neusklađenost raspona koeficijenata sa onima u državnoj upravi.
Takođe je ustanovljeno da postoji određeni broj preduzeća koja nijesu u potpunosti postupila po zaključcima Vlade sa sjednice od 25. aprila prošle godine, odnosno da su kod većine zarade ograničenje samo za izvršne direktore, dok se zarade ostalih članova menadžmenta nijesu mijenjale.
Analizu politike zarada i potrošnje u javnim preduzećima i akcionarskim društvima, koja je razmatrana i usvojena na današnjoj sjednici Vlade, pripremili su Kabinet potpredsjednika Vlade za ekonomsku politiku i Ministarstvo finansija.
Iz Ministarstva je saopšteno da je sa ciljem dalje racionalizacije potrošnje u državnim preduzećima, kao i povećanja efikasnosti i utvrđivanja eventualnih tehnoloških viškova, na današnjoj sjednici Vlade dogovoreno da je neophodno smanjiti zarade i uskladiti ih sa prosječnim u državi.
"S tim u vezi, Vlada je zadužila javne ustanove i preduzeća u kojima država ima većinsko učešće u vlasništvu da, u svojim opštim aktima, utvrde najviši iznos zarade koji, za izvršnog direktora, ne može biti viši od dvije prosječne zarade u državi u prethodnoj godini", navedeno je u saopštenju.
Zarade zaposlenih u rangu nižem od izvršnog direktora odnosno pomoćnika direktora, direktora sektora, savjetnika, ne mogu biti veće od jedne i po prosječne zarade u državi za prethodnu godinu.
Takođe su pomenuta preduzeća zadužena da usklade zarade zaposlenih koji ne pripadaju menadžmentu, odnosno da se, shodno pravilnicima o organizaciji i sistematizaciji, koeficijenti zaposlenih budu usklađeni sa rasponom koeficijenata u državnoj upravi, imajući u vidu visinu prosječne zarade u državi, sa jedne strane, i visinu zarada rukovodilaca sa druge strane.
Osim smanjenja izdataka za lična primanja, javne ustanove i preduzeća su zadužena da racionalizuju sve diskrecione rashode koji se odnose na službena putovanja, korišćenje službenih vozila, autorske honorare, konsultantske usluge.
Vlada je, takođe, za preduzeća u kojima je država 100 odsto, precizirala obavezu da višak prihoda nad rashodima, od 70 odsto, transferišu u državni budžet.
U slučajevima gdje država ima manji udio, data je preporuka da se uplaćuje iznos dobiti proporcionalno udjelu vlasništva.
Članovi Vlade su utvrđene mjere označili kao krizne i privremene i istakli da one ostavljaju prostor da se, u onim preduzećima koja ostvaruju pozitivne poslovne rezultate, kroz institut bonusa, mogu nagraditi zasluge i kreativnost.
(MINA-BUSINESS)