Parlament je odgovoran što do reforme Ustava u dijelu pravosuđa još nije došlo, ocijenio je ministar pravde Duško Marković.
On je na okruglom stolu na temu Vladavina prava: puno izazova, malo dostignuća u okviru konferencije Zapadni Balkan na raskrsnici, kazao da treba izvšiti pritisak na parlament da bi se Ustav izmijenio.
„Odgovornost što još nemamo ustavnih promjena je na parlamentu, a civilni sektor treba da vrši pritisak na Skupštinu da do toga dođe. Mi smo sa reformama započeli i prije nego što je VK to tražila“, kazao je Marković.
On je dodao da je Crna Gora država vladavine prava.
“Crna Gora ima demokratsku vlast ograničenu Ustavom i međunarodnim instrumentima, zakone sa odgovarajućim demokratskim svojstvima, kao i institucionalna i procesna jemstva slobode, od kojih su najvažnije podjela vlasti i nezavisno sudstvo, kako u institucionalnom, tako i u personalnom smislu”, rekao je Marković.
Vladavina prava je, dodao je, pitanje razvoja i napretka.
“Vladavina prava, kao skup standarda čije nam ostvarenje predstavlja zadatak, koji proizilazi iz evropske i evroatlantske agende. Skup zadataka, koji staju u dvije riječi- jačanje i unaprjeđenje”, naveo je on.
Prema njegovim riječima, to podrazumijeva jačanje i unaprjeđenje normativnog okvira za regionalnu i međunarodnu saradnju u oblasti pravde i unutrašnjih poslova u skladu sa evropskim standardima.
On je dodao da jačanje vladavine prava i evropskih integracija regiona usporava ekonomska i finansijska kriza.
“Ona dovodi do pojačane opasnosti od organizovanog kriminala i korupcije, a ne treba zanemariti terorizam, koji je organski povezan sa ta dva fenomena”, ocijenio je Marković.
On je naveo da država koja ne unaprjeđuje sopstveni sistem vladavine prava, ne može dati doprinos na regionalnom i međunarodnim planu i da je Crna Gora posvećena i jednom i drugom.
„Za nas je, ili za mene je vladavina prava naša politička odnosno crnogorska investicija u budućnost i investicija Crne Gore u budućnost Zapadnog Balkana“, kazao je Marković.
Izvršni direktor Akcije za ljudska prava (HRI) Tea Gorjanc Prelević, kazala je ustavne reforme treba da budu sprovedene u što hitnijem roku.
Prema njenim riječima, u Crnoj Gori je vladajuća partija posljednjih 20 godina imala odlučujuću riječ u izboru sudija i vrhovnog državnog tužioca.
„Na promjene Ustava ne mogu uticati ni eknomska kriza ni problem u budžetu kao ni terorizam. Treba samo sjesti i pošteno u okviru Sudskog savjeta usvojiti pravilnik kako ocjenjivati rad sudja i tužilaca“, rekla je ona.
Gorjanc Prelević je dodala da je Crnoj Gori potreban hrabar i nezavisan državni tužilac.
„To je neophodno za uspostavljanje vladavinu prava i sprječavanje organizovanog kriminala i korupcije“, reka je ona je dodala.
Prema njenoj ocjeni, kvalitetna zaštita ljudskih prava i suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala zavise od isključivanja političkog uticaja na izbor sudija i tužilaca.
Upitana kako je moguće zatražiti nezavisnost sudstva u maloj državi poput kao što je Crna Gora, Gorjanc Prelević je kazala da EU ima i manje države od Crne Gore.
„Ako ste nečiji rođak, ali ako ste stručni budite na sudskoj funkciji ali morate garantovati da će svoj posao obavljati stručno i bićete svima od koristi“, rekla je Gorjanc Prelević.
Ona je kazala da su kriterijumi za izbor sudija vrlo labavi i na tim funkcijama reba da budu ljudi koji su objetivni i stručni.
„U Crnoj Gori nema suzbijanja korupcije na najvišem nivou, nema odgovarajuće borbe protiv kriminala i nema pravosnažnih presuda kao ni ozbiljnijih rješavanja pitanja ratnih zločina, a sve to uočava i Evropska komisija“, rekla je ona.
Ekspert za Baklan iz Ministarszva spoljnih poslova Francuske Filip Vern /Philippe Vergne/, kazao je da se evropski principi moraju poštovati ako neka zemlja želi da pristupi uniji.
„Nedovoljni napori mogu uticati i na raspodjelu novca iz IPA fondova, a vladavina prava mora postojati za nastavak integracija i EU će insistirati an reformama“, rekao je on.
Specijalni predstavnik za međunarodne odnose i EU u kakcelariji viskog prestavnija u Bosni i Hercegovini Ulrike Hartmann, rekla je da u toj zemlji ne postoji jaka politička volja da dođe do reformi.
„Srbija i Kosovo su posvećene evropskim integracijama, a u BiH je to ograničeno. Tamošnji lideri nemaju osjećaj i nevode svrhu svega toga“, rekla je Hartman.
Ona je dodala da su svi pokušaji izmjene Ustava u BiH propali i da se entiteti u toj državi udaljavaju sve više.
Pomoćnik ministra pravde u Vladi Albanije Brikena Kasmi, kazala je da je konsolidacija pravosuđa u toj zemlji počela, ali da se ne može završtiti brzo.
„Zahvaljujući internoj saradnji savladali smo brojne probleme kao i pomoći spolja. Najviše smo se pozabavili korupcijom i organizovanim kriminalom i kaznenim mjerama“, rekla je ona.
U Albaniji je, navela je Kasmi, pristupnost pravnim instrumentima identifikovano kao problem i da je to promijenjeno.
Dodala je da je procedura suđenja bila spora zbog nagomilanosti slučajeva.
„Prije mjesec dana smo reformisali pravosuđe podjelom administrativnog suda na dva dijela pa će teret biti smanjen“, rekala je Kasmi.
(MINA)