Mali akcionari Naftne industrije Srbije već skoro godinu dana ne mogu da raspolažu svojim akcijama, dok se čeka rješenje za ruski većinski udio u kompaniji. Odluka mora biti donijeta do 15. januara.
Mali akcionari Naftne industrije Srbije od januara ove godine onemogućeni su da raspolažu svojim udjelom od skoro 14 odsto u toj kompaniji čekajući svoju sudbinu koja će zavisiti od toga šta će biti rješenje za ruski udio od skoro 56 procenata.
To rješenje moraće da se nađe do 15. januara sljedeće godine. Država je toliko vremena dala ruskim većinskim vlasnicima da nađu kupca. U suprotnom će, kako je naveo predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u utorak, država presjeći.
Iako nije precizirao na koji način će država u tom slučaju riješiti problem ruskog vlasništva, mnogo je glasova u javnosti koji zagovaraju nacionalizaciju od strane države koja u ovoj kompaniji ima skoro 30 odsto.
Postavlja se, međutim, pitanje šta se dešava sa pravima malih akcionara koji drže vlasništvo skoro 14 procenata.
"Mali akcionari NIS-a u posljednjih godinu dana gotovo da nisu bili tema, što u potpunosti odražava njihov tretman u proteklim godinama gde su bili skroz marginalizovani", kaže za Biznis.rs glavni broker Momentum Securities Nenad Gujaničić, podsjećajući da je trgovanje akcijama na berzi obustavljeno sredinom januara.
Prema njegovim riječima, mali akcionari se nalaze u prilično teškom položaju, a faktički su im ruke vezane još od januara. Međutim, kako dodaje, iz ove situacije moglo bi da se izrodi i ubjedljivo najbolje rješenje za sudbinu malih akcionara, a to je – kupoprodaja kompanije, gdje bi mogli kao nikada u prošlosti da računaju sa fer vrijednošću akcija.
“Postoji jedan jedini scenario koji bi išao u prilog vlasnicima 13-14 odsto akcija, a to je prodaja ruskog vlasničkog udjela nekoj međunarodnoj kompaniji koja bi morala istu cijenu da ponudi i manjinskim akcionarima”, kaže Gujaničić.
Ukoliko bi predmet prodaje bilo više od 25 odsto akcija, kupac bi bio u obavezi da i malim akcionarima ponudi identičnu cijenu. Međutim, to ne bi važilo u slučaju da država bude kupac ruskih akcija.
"U slučaju da država preuzme kontrolni paket akcija, malim akcionarima ostaje da se nadaju da će uskoro biti preprodaja tog dijela vlasništva. Država kao većinski vlasnik teško da može da bude poželjan upravljač i vjerovatno ništa dobro ne bi donijela u poslovanju kompanije", smatra Gujaničić.
Podsjetimo da je nedavno postojala ideja da mali akcionari kupe udio od 11,3 odsto kompanije Intelligence kako bi se ruski udio u NIS-u spustio ispod 50 odsto. Na pitanje da li bi kupoprodajna transakcija mogla da se izvrši preko berze, Gujaničić kaže da na Beogradskoj berzi generalno ima veoma malo investitora.
Podsjeća da se prije ove situacije sa sankcijama NIS-ovim akcijama trgovalo sa svega par hiljada eura na dnevnom nivou.
"Potencijal našeg tržišta za bilo kakvu veću kupovinu je prilično limitiran jer urušavanje berze traje godinama i prilično je osiromašena baza investitora", smatra on.
Jučerašnja odluka OFAC-a da ne produži licencu za uvoz sirove nafte NIS-u nije prema njegovom mišljenju nešto mnogo promijenila jer se odluka svakako mora donijeti u bliskoj budućnosti.
"Da su američke vlasti omogućile NIS-u normalan rad na još mjesec ili dva, to bi bilo značajno sa aspekta poslovanja kompanije da se dodatno ne urušava. Sa aspekta nužnosti donošenja rješenja, faktički se ništa nije promijenilo", kaže Gujaničić.