Sporazum su potpisali general Vojske Jugoslavije Svetozar Marjanović, policijski general Obrad Stevanović i britanski general Majkl Džekson.
Na današnji dan, prije deset godina, na vojnom aerodromu u blizini Kumanova potpisan je Sporazum o vojno-tehničkoj saradnji Vojske Jugoslavije i predstavnika UN posle čega je obustavljeno NATO bombardovanje SRJ.
"Razgovori su bili teški, ali smo konačno uspjeli da potpišemo sporazum, sporazum o miru, što znači da je rat prestao", rekao je Marjanović posle potpisivanja.
Džekson je rekao da se sporazumom stvaraju uslovi za prekid bombardovanja, raspoređivanje međunarodnih mirovnih snaga na Kosmetu i postupno povlačenje jugoslovenske vojske iz pokrajine.
Istoga dana, Savjet NATO na sjednici u Briselu odobrio je sporazum koji su u Kumanovu potpisali predstavnici jugoslovenske vojske, policije i međunarodnih snaga.
Savjet je od komandanta NATO snaga za Evropu Veslija Klarka zatražio da "verifikuje početak povlačenja jugoslovenskih snaga sa Kosmeta", što je ubrzo i učinjeno.
Na Kosovo i Metohiju je prvi stigao ruski konvoj iz sastava mirovnih snaga UN, koji je u centar Prištine ušao 12. juna u 01.30 časova, a potom je nastavio prema Kosovu Polju i aerodromu Slatina.
Istog jutra, nešto posle pet časova, sa teritorije Makedonije na Kosmet su, u okviru mirovne misije UN, ušli prvi britanski vojnici. Granicu kod mjesta Blace prvo su, u šest transportnih helikoptera, prešli britanski padobranci i pripadnici jedinice Gurka, a neposredno zatim, na teritoriju južne srpske pokrajine ušle su kolone britanskih i francuskih vojnih vozila.
Prvi kontingent od oko 800 njemačkih vojnika u sastavu Kfora ušao je oko podne istoga dana na Kosmet sa makedonske teritorije kod Blaca, zajedno sa britanskim trupama.
Pripadnici italijanskih snaga u sastavu Kfora ušli su u noći između 14. i 15. juna u Peć, a njemački kontigent Kfora u Orahovac.
Pripadnici Vojske Jugoslavije napustili su Prištinu 16. juna, u konvoju od pedesetak teretnih i putničkih vozila.
Odlazak pripadnika VJ nadgledali su predstavnici mirovnih snaga UN, čija oklopna vozila su bila na čelu i začelju kolone.
VJ je, i pored toga što su najžešći vazdušni udari u dvoipomjesečnom ratu sa NATO, bili izvedeni na Kosovu i Metohiji, uspjela da iz pokrajine izvuče najveći dio svog ljudstva i tehnike.
NATO bombardovanje bivše Jugoslavije je počelo 24. marta 1999., bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN, a naredbu o početku vazdušnih udara američkom generalu Vesliju Klarku preneo je 23. marta tadašnji generalni sekretar NATO Havijer Solana.
Klark je u knjizi "Moderno ratovanje" priznao da je planiranje vazdušne operacije NATO protiv SRJ "sredinom juna 1998. već uveliko bilo u toku" i završeno krajem avgusta te godine.
SRJ je napadnuta sedam mjeseci kasnije pod izgovorom da je krivac zbog propasti pregovora u Rambujeu i Parizu o budućem statusu pokrajine Kosovo i Metohija, pošto su srpske vlasti sa predsjednikom Slobodanom Miloševićem na čelu odbile da prihvate vojni aneks ugovora koji bi, kako se tumačilo, značio okupaciju zemlje.
Srpski parlament je 24. marta 1999. donio odluku o neprihvatanju stranih trupa, a iste večeri u 19.45 časova NATO snage su započele vazdušne udare.
Svečanost u komandi Kfora
Komandant Kfora Emilio Gaj poručio je danas da će Kfor nastaviti, u skladu sa svojim mandatom, da se zalae za razvoj stabilnog, demokratskog, multietničkog i mirnog Kosova.
Gaj je to rekao na svečanosti u komandi Kfora u Filmskom gradu u Prištini, povodom 10 godina od dolaska međunarodnih snaga na Kosovo.
"Kosovske snage bezbjednosti će do septembra 2009. godine postići početnu operativnu sposobnost. To je veoma ambiciozan poduhvat, otvoren za sve ljude na Kosovu, bez obzira na njihovu versku i etničku pripadnost i lična ubjeđenja", istakao je Gaj.
On je kao problem naveo to što još postoje sredine na Kosovu gdje različite zajednice ive jedne pored drugih a ne sarađuju.
"Naša želja je da promovišemo projekte koji podrazumijevaju razvoj i saradnju među različitim zajednicama", rakao je komandant Kfora i dodao da za takve projekte očekuje podršku međunarodnih donatora.
Gaj je zahvalio svim pripadnicima Kfora na doprinosu misiji prethodnih 10 godina.
Povodom desetogodišnjice priređena je izloba na kojoj se predstavljaju zemlje zastupljene u Kforu i međunarodnim organizacijama na Kosovu.
Nekoliko hiljada posjetilaca sa cijelog Kosova obilazilo je štandove sa naoruanjem, a gostima su se nudili i razni specijaliteti zemalja koje imaju svoje pripadnike u okviru međunarodnih snaga.
(agencije/MONDO)