ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović, dok je obavljao funkciju predsjednika države, prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. godinu nije prijavio 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime.
Bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović podnio je tužbu Upravnom sudu protiv Agencije za sprečavanje korupcije (ASK), tražeći da se poništi odluka kojom je utvrđeno da je prekršio zakon jer u izvještaju o prihodima i imovini za 2022. godinu nije prijavio vlasništvo nad 11 komada vatrenog oružja, saznaju „Vijesti“.
Punomoćnica Đukanovića, advokatica Ana Đukanović, u tužbi navodi da je odluka ASK-a nezakonita zbog bitnih povreda pravila postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i pogrešne primjene materijalnog prava. Ona tvrdi i da tada važeći zakon nije izričito propisivao obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga je navodio kao posebnu kategoriju pokretne imovine.
ASK je krajem juna utvrdio da je Đukanović, dok je obavljao funkciju predsjednika države, prekršio propise jer u redovnom godišnjem izvještaju za 2022. godinu nije prijavio 11 komada vatrenog oružja evidentiranih na njegovo ime.
Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP), na koje se Agencija pozvala u odluci, za devet od 11 komada bili su evidentirani oružni listovi za držanje i nošenje, dok su za dva postojali oružni listovi za držanje.
Iz ASK-a je „Vijestima“ potvrđeno da su primili tužbu, uz najavu da će u ostavljenom roku odgovoriti na navode tužbe i Upravnom sudu dostaviti spise predmeta.
„Agencija odluke donosi isključivo na temelju zakona i detaljno prikupljenih i proučenih činjenica i dokaza“, saopšteno je iz ASK-a.
Dodali su da su njihove odluke „adekvatno i temeljito obrazložene i dostupne javnosti“, te da pozdravljaju mogućnost njihovog sudskog preispitivanja.
Punomoćnica bivšeg predsjednika u tužbi posebno ukazuje na odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja godišnjeg izvještaja za 2022. godinu. Prema tom propisu, funkcioner je bio dužan da prijavi pravo svojine na pokretnim stvarima čija vrijednost prelazi 5.000 eura ili na stvarima za koje postoji obaveza registracije kod nadležnih organa.
Kao primjeri su bili navedeni motorna vozila, plovni objekti i vazduhoplovi.
„Dakle, Zakon izričito ne propisuje obavezu prijavljivanja vatrenog oružja, niti ga navodi kao posebnu kategoriju pokretne imovine“, navodi se u tužbi od 17. jula.
Đukanović u tužbi ukazuje i na to da ASK nije utvrđivao vrijednost oružja, niti je obrazložio zbog čega ta činjenica nije bila od značaja za primjenu relevantne zakonske odredbe.
Posebno problematizuje i činjenicu da je Agencija, prema njegovim navodima, istovremeno konstatovala povredu odredaba dva različita propisa — zakona koji je važio 2022. godine i novog zakona koji je donesen kasnije.
Advokatica Đukanović podsjeća da propis iz 2024. godine, za razliku od ranijeg zakona iz 2016, izričito navodi oružje među pokretnim stvarima koje podliježu obavezi prijavljivanja.
U tužbi se osporava i način na koji je ASK koristio podatke MUP-a.
Đukanovićeva punomoćnica navodi da je odluka Agencije „u pretežnom dijelu“ zasnovana na dopisu MUP-a od 12. marta, koji je ASK prihvatio kao dovoljan osnov za utvrđivanje odlučnih činjenica.
„Naime, dopis MUP-a predstavlja isključivo podatak iz službene evidencije tog organa, ali ne daje odgovor na pravno odlučna pitanja u ovom postupku, odnosno ne predstavlja dokaz da je prema zakonskoj odredbi, koja je važila u vrijeme podnošenja izvještaja, postojala obaveza prijavljivanja predmetnog vatrenog oružja...“, navodi se u tužbi.
Đukanović tokom postupka pred ASK-om nije osporavao vlasništvo nad oružjem. Tvrdio je, međutim, da nije imao namjeru da ga sakrije niti da izbjegne zakonske obaveze, ukazujući na to da je imovina uredno evidentirana kod nadležnih državnih organa.
ASK je takvu argumentaciju odbacio, navodeći da se od osobe koja obavlja visoku javnu funkciju opravdano očekuje viši standard postupanja u odnosu na prosječne građane, posebno kada je riječ o zakonskim obavezama koje se odnose na transparentnost imovinskog stanja.
Zbog toga je Agencija ocijenila da neprijavljivanje 11 komada vatrenog oružja ne može biti tretirano kao običan previd.
Đukanovići se u tužbi osporava i takav zaključak ASK-a.
„Tuženi organ je pogrešno primijenio načelo slobodne ocjene dokaza, budući da je navod tužioca da je neprijavljivanje predmetne imovine posljedica previda odbacio bez sprovođenja bilo kakve dokazne analize i bez navođenja razloga koji bi takav zaključak opravdali“, navodi se u tužbi.
Konačnu riječ o zakonitosti odluke ASK-a sada će imati Upravni sud.