Direktorka Agencije za sprečavanje korupcije poručila da će fokus u susret izborima biti kontrola funkcionerske kampanje, javnih resursa i “trećih lica”, dok upozorava da instituciji nedostaju kadrovski i finansijski kapaciteti
Slučaj koji je rezultirao prvostepenom osuđujućom presudom bivšoj direktorici Agencije za sprečavanje korupcije Jeleni Perović i njenoj saradnici Nini Paović predstavljao je najveći reputacioni izazov za ASK i ozbiljno uticao na povjerenje javnosti u instituciju, kazala je aktuelna direktorica Agencije Kristina Braletić, prenosi portal Vijesti.
Braletić je istakla da je upravo taj slučaj pokazao koliko se kredibilitet institucije teško gradi, a lako narušava, naglašavajući da se povjerenje može obnoviti jedino profesionalnim, zakonitim i neselektivnim radom, bez političkih i drugih pritisaka.
“Ozbiljno pristupamo odnosima s javnošću i kontinuirano analiziramo percepciju rada Agencije. Danas ASK nije ista institucija kao u periodu kada se taj slučaj dogodio”, poručila je Braletić, prenosi portal Vijesti.
Govoreći o borbi protiv korupcije u Crnoj Gori, ona je ocijenila da je tokom posljednje dvije decenije ostvaren napredak u normativnom i institucionalnom smislu, ali da ključni izazov ostaje dosljedna primjena zakona i jednak odnos prema svima. Posebno je naglasila značaj saradnje sa Specijalnim državnim tužilaštvom i drugim organima za sprovođenje zakona.
Direktorica ASK-a upozorila je da će naredni izborni ciklus predstavljati ozbiljan izazov za institucije, ali da će Agencija poseban fokus staviti na kontrolu aktivnosti javnih funkcionera tokom kampanje, nadzor nad korišćenjem javnih resursa i finansiranje političkih subjekata.
Posebnu pažnju, kako je navela, ASK će posvetiti djelovanju “trećih lica”, koje smatra jednom od najrizičnijih i najmanje transparentnih oblasti izbornog procesa, prenosi portal Vijesti.
Braletić je govorila i o novim rješenjima predviđenim izmjenama Zakona o sprečavanju korupcije, koja uključuju obavezu prijavljivanja digitalne imovine poput kriptovaluta, NFT tokena i adresa kripto-novčanika. Ipak, upozorila je da sama zakonska rješenja nijesu dovoljna bez razvoja dodatnih regulatornih i institucionalnih mehanizama za provjeru takve imovine.
Navela je da ASK već radi na jačanju kapaciteta u toj oblasti, kroz obuke zaposlenih i saradnju sa Komisijom za tržište kapitala, ali je priznala da kontrola kripto-imovine predstavlja izazov i na globalnom nivou zbog anonimnosti i različitih pravnih režima digitalnih platformi.
Govoreći o novim zakonskim rješenjima koja predviđaju da teret dokazivanja porijekla imovine bude na funkcioneru ukoliko prijavljena imovina značajno odstupa od realne, Braletić je ocijenila da bi to moglo predstavljati značajan iskorak u kontroli javnih funkcionera.
Istakla je i da će jedan od prioriteta biti provjere imovine najbližih srodnika, čak i kada nijesu članovi istog domaćinstva, jer iskustva pokazuju da se imovina često formalno vodi na povezana lica, prenosi portal Vijesti.
Braletić je ocijenila da su kadrovski i finansijski kapaciteti ASK-a trenutno nedovoljni. Prema njenim riječima, od sistematizovanih 98 radnih mjesta trenutno je popunjeno oko 65, dok je budžet institucije i dalje ispod zakonskog minimuma.
“Nedostatak kadra trenutno smatram najurgentnijim problemom jer direktno utiče na svakodnevni rad institucije”, poručila je direktorica ASK-a.