Društvo

Godišnje oko 20 djece u Crnoj Gori oboli od malignih bolesti

Autor Nađa Vujačić Izvor Vijesti

Iz KCCG poručuju da je sve više mališana uspješno izliječeno, ali upozoravaju na moguće kasne efekte terapije

Izvor: MONDO/Draga Ivanović

U Crnoj Gori godišnje oko dvadesetoro djece oboli od malignih bolesti, najčešće od hematoloških maligniteta, odnosno karcinoma krvi, saopštili su iz Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) povodom Međunarodnog dana djece oboljele od malignih bolesti.

Iz te zdravstvene ustanove istakli su da je važno podići svijest o izazovima sa kojima se suočavaju djeca koja se bore ili su se borila sa ovom opakom bolešću.

„Na Odjeljenju za hematologiju i onkologiju sa dnevnom bolnicom Instituta za bolesti djece liječe se crnogorski mališani sa hematološkim oboljenjima. Odjeljenje je adekvatno opremljeno za njihovo liječenje, na kojem tri ljekarke, specijalistkinje pedijatrije sa užom specijalizacijom iz oblasti dječje hematologije, danonoćno brinu o njihovom zdravlju“, naveli su iz KCCG.

Kako su kazali, napredak savremene medicine omogućio je da sve veći broj djece oboljele od malignih bolesti bude uspješno izliječen i da nastavi život bez znakova bolesti, pišu Vijesti.

Ipak, upozoravaju da liječenje nije uvijek završeno kada se terapija okonča.

„Kod određenog broja djece mogu se tokom vremena javiti takozvani kasni efekti hemioterapije – promjene u zdravstvenom stanju koje se pojavljuju mjesecima ili godinama nakon završetka liječenja. Kasni efekti ne znače povratak bolesti, niti se javljaju kod sve djece. Njihova pojava zavisi od više faktora, uključujući vrstu malignog oboljenja, primijenjenu terapiju, dozu lijekova, uzrast djeteta u trenutku liječenja i specifičnosti svakog organizma“, pojasnili su iz KCCG.

Među češćim kasnim efektima navode produžen osjećaj umora i smanjenu fizičku izdržljivost, zbog čega djeca mogu imati potrebu za dužim odmorom i sporijim povratkom uobičajenim aktivnostima.

„Kod nekih pacijenata mogu se javiti promjene u rastu i razvoju, uključujući sporiji rast, kasniji ulazak u pubertet ili promjene u tjelesnoj težini. Ove promjene zahtijevaju dugoročno praćenje od strane endokrinologa, ali se u mnogim slučajevima mogu uspješno korigovati. Određeni oblici hemioterapije mogu imati dugoročan uticaj na rad pojedinih organa, poput srca, pluća, bubrega ili jetre. Upravo zbog toga djeca koja su liječena od malignih bolesti imaju planirane kontrolne preglede i u kasnijem životnom dobu, s ciljem očuvanja zdravlja i pravovremenog reagovanja“, naveli su iz KCCG.

Dodali su da se kod jednog broja djece mogu javiti i blage poteškoće sa pažnjom, pamćenjem ili učenjem, naročito ako je liječenje sprovedeno u ranom djetinjstvu, prenosi portal Vijesti.

„Ove poteškoće ne odražavaju smanjenu inteligenciju, već potrebu za dodatnom podrškom u obrazovnom procesu. Mogući su i hormonski poremećaji, kao i kasniji izazovi vezani za reproduktivno zdravlje“, zaključili su iz KCCG.