Da će obnova biti izuzetno zahtjevna govori i to da je vjekovno izlaganje vlazi, vjetru, kiši i promjenama temperature, uzelo danak, erodirajući kamen i ostavljajući pukotine u zidovima.
Španjola, tvrđava koja nad Herceg Novim “stražari” još od 16. vijeka, biće obnovljena i do 2027. godine postaće međunarodni kreativni i kulturni centar, a taj prepoznatljivi spomenik crnogorske kulturne baštine značajno će doprinijeti obogaćivanju turističke ponude i ekonomskom razvoju grada.
Vrijednost radova na rekonstrukciji u prvoj fazi iznosiće 2,5 miliona eura, od čega je 1,6 miliona sufinansirano iz IPA fondova Evropske unije, dok je ostatak sredstava obezbijeđen iz budžeta države, odnosno Ministarstva kulture i medija. Revitalizacija tvrđave realizuje se u okviru projekta “CREATIVITY”, kao dio Interreg IPA programa za Južni Jadran (2021.-2027.), čiji je cilj revalorizacija i revitalizacija bogatog kulturnog nasleđa regiona. Projekat realizuje Ministarstvo kulture i medija u saradnji sa Turističkom organizacijom Crne Gore, Ministarstvom turizma Albanije i italijanskim regijama Pulja i Molize.
Gradnju tvrđave započeli su španski osvajači, a završili Turci. Istorijski gledano, tvrđava je igrala važnu ulogu u odbrani grada i služila je prvo kao odbrambeno uporište, a kasnije kao zatvor tokom Drugog svjetskog rata. Sa vrha tvrđave pruža se veličanstven pogled na Jadran, a obilazak Španjole je kao putovanja vremeplovom koji vraća u davnu prošlost, u vrijeme kraljeva, Mletaka, Osmanlija i Španaca koji su oblikovali jedinstveni karakter ovog grada. Nalazi se na uzvišenju iznad gradskog jezgra Herceg Novog, jedna je od najstarijih tvrđava u Boki Kotorskoj i registrovana je kao spomenik kulture II kategorije. Zdanje je služilo kao dio odbrambenog sistema grada, a na mjestu Španjole su prvobitno Turci podigli manju tvrđavu, koju su zatim Španci proširili. Turci su kasnije taj manji objekat srušili i 1548. izradili tvrđavu koja i danas stoji...
Obnova zahtijeva stručnost, strpljenje i ogroman rad, a viziju obnove vodi glavni arhitekta Vuk Čvoro. On navodi da njegova povezanost sa tvrđavom nadilazi struku, jer je još kao dječak istraživao je ruševine i slušao priče o njenoj uzbudljivoj prošlosti.
Čvoro sada predvodi proces koji spaja vjekovno majstorstvo graditelja sa smjelim savremenim idejama, pišu Vijesti.
“Španjola za mene nikada nije bila samo ruševina. To je mjesto koje oblikuje identitet grada, a sada i prostor koji može inspirisati generacije. Naš cilj nije samo konzervacija, već reinterpretacija - da učinimo da tvrđava pripada i prošlosti i budućnosti, da bude živa, naseljena i puna stvaralačke energije”, kazao je Čvoro.
Radi očuvanja originalnog dizajna, u rekonstrukciji krovova i zidova tvrđave koriste se savremeni materijali, poput providnog polikarbonata, dok će se tradicionalni materijali poput kamena, koristiti u restauraciji ostalih oštećenih dijelova tvrđave. U okviru prve faze projekta do marta 2026. godine, biće sanirani bedemi, sve kule i šetnice, veliki rezidencijalni objekat i jedan pomoćni objekat na ulazu u tvrđavu, a biće modernizovana i mreža vodovodnih i električnih instalacija.
Planirano je da se na Španjoli, nakon revitalizacije, organizuju različiti događaji, konferencije, izložbe, umjetnički sajmovi i kreativni ateljei, što će značajno doprinijeti obogaćivanju turističke ponude Herceg Novog.
Tvrđava Španjola, kako su najavili iz Ministartsva kulture, postaće platforma za povezivanje mladih kreativnih preduzetnika i inovativnih start-up-ova, iz čitavog regiona, podstičući saradnju na području očuvanja kulturne baštine i umjetnosti.
Svjedoh burnih epoha
Na visini od oko 170 metara nad morem, Španjola je vjekovima dominirala Bokokotorskim zalivom. Izgrađena tokom kratke španske okupacije 1538-1539, a kasnije dograđena pod Osmanlijama, tvrđava je bila čuvar ulaza u grad i svjedok burnih epoha. Njeni debeli kameni bedemi, kule i puškarnice odolijevali su vremenu, ali su izbrazdane dubokim pukotinama i tragovima zapuštenosti. Generacije Novljana odrastale su u sjenci Španjole, ali su rijetki kročili unutar njenih zidina.
Od marta 2025. godine, kada su počeli radovi, već su vidljivi pomaci: kasarna je očišćena od urušenih tavanica i rastinja koje je prekrivalo zidove, pa su otkriveni do sada skriveni slojevi istorije. Sjeverni zid i kula obnovljeni su primjenom tradicionalnih tehnika, uz strogo poštovanje vjerodostojnosti i istorijskog karaktera ovog spomenika.
Šetnica i zapadni bedem sada su sigurni i prohodni za posjetioce, a uređenjem terena otkriven je i zaboravljeni infrastrukturni sistem - stari kanali za sanitarne i atmosferske vode, svjedočanstvo o uređenom i održivom životu unutar zidina.
Posebna pažnja posvećena je očuvanju originalnog turskog kamenog popločanja izvedenog tehnikom “saliđanja”, kao i autentičnih bedema i kvadratnih kula, kakve je u svojim skicama zabilježio i Mikelanđelo. Infrastruktura tvrđave, koju su stoljećima usavršavali graditelji različitih epoha, pažljivo je revitalizovana.
Cilj radova, kako navode iz Ministarstva, nije samo obnova zidina, već i povratak života na Španjolu, kako bi postala prostor u kojem se spajaju prošlost i sadašnjost, kulturni diverzitet i savremene kreativne industrije, prenose Vijesti.