U Osnovnom sudu u Podgorici danas je nastavljeno suđenje po tužbi Radović protv Žugića i CBCG.

Radović je u utorak saopštila da je tokom njenog radnog angažmana guverner te vrhovne monetarne institucije, Radoje Žugić, u više navrata vršio pritisak na nju.

Žugić je na današnjem ročištu rekao da je, što se tiče optužbe u vezi sa zaradama, Radović imala nižu zaradu od Nikole Fabrisa, ali da je ta razlika posljedica minulog rada.

Žugić je kazao da je Radović imala veću zaradu od viceguvernera Miodraga Radonjića.

Kako je kazao, što se tiće navoda Radović da je bila diskriminisana u odnosu na ostale viceguvernere u pogledu primanja, oni su neosnovani, jer joj je dodijeljeno članstvo u Investicionom komitetu i Savjetu za finansijsku stabilnost.

"U mandatu viceguvernera imala je 12 službenih putovanja, i četiri plaćena skolovanja, odobren joj je i kurs njemačkog jezika", naveo je Žugić.

Na pitanje sudije da li je njegova komunikacija sa Radović bila nesmetana, Žugic je odgovorio da jeste, do jednog momenta, implementacije međunarodnih finansijskih standarda broj 9, za čije sprovodjenje je bio zadužen sektor Radović, rekao je Žugić.

„Radović je u početku lijepo sa mnom sarađivala. Sve opravdane zahtjeve ja sam odobrio. Radović je u odnosu na dva druga viceguvernera bila blago favorizovana“, neveo je Žugić.

Na pitanje sudije da li je sugerisao da treba opet kontrolisati jednu domaću banku, Žugić je kazao da sa Radović nije vodio takav razgovor.

On je rekao da je, što se tiče kontrole jedne strane banke, od više klijenata dobio informaciju da je izvršeno krivotvorenje više od 120 ugovora i da je sugerisao tužilji da izvrši kontrolu te banke, smatrajući da se tu radi o nedostatku interne procedure o upravljama rizicima.

"Nakon moje prijave utvrđeno je da je u toj banci krivotvoreno preko 120 ugovora i da je napravljena višemilionska šteta", dodao je Žugić.

On je kazao da je moguće je da prilikom prethodne kontrole te banke, taj propust nije otkriven i da smatra da je neprofesionalna bilo kakva komunikacija između viceguvernera koji vrši superviziju te banke i direktora banke.

Žugić je ponovio da nikad nije rekao "nađi mu nešto", sa ciljem da se otpusti bilo ko od izvršnih direktora banke i da nikada nije nalagao selektivno kontrolisanje banaka.

On je kazao da je jedan od razloga zbog kojeg je Savjet predložio razrješenje Radović, što je ona predlagala neka rješenja čija je posljedica mogao biti rizik po stabilnost finansijskog sistema.

Na pitanje sudije da li je bilo još propusta, Žugic je kazao da ona nije poštovala politike i procedure utvrđene aktima CBCG.

"Predlagala je izmjene Statuta CBCG, koje nijesu utemeljene u Ustavu i zakonu i to sam smatrao neprofesionalnošcu i nekorektnošcu", kazao je Žugić.

On je rekao da je, kada je u pitanju tranzicija Radović na novo radno mjesto, u sektoru za kontrolu pružanja finansijskih usluga, ona to prihvatila, ali da je imala niz imperativnih normi.

"Na predlog Nikole Fabrisa odobrio je da Radović bude član Savjeta za finansijsku stabilnost", rekao je Žugić.

On je kazao da su neosnovani navodi Radović da je bilo koji od segmenata njene nadležnosti prelazio u nadležnost drugih viceguvernera, i da to važi i za kreditni registar.

Žugić je dodao da je Radović prisustvovala sastancima sa direktorima komercijalnih banaka, ukoiliko je tema bila supervizija.

On je kazao da je jedina tema sastanka sa direktorima Bundes banke bilo korišćenje eura i saradnja po osnovu međunarodnih rezervi.

Prema njegovim riječima, Radović je svakodnevno slala ogromni broj mejlova, njemu i ostalim zaposlenima, čak i nakon radnog vremena.

Žugić je kazao da je 12. marta prošle godine donijeta odluka o brisanju člansta Radović iz Investicionog komiteta.

Kako je naveo, Radović je nakon toga, kao viceguvernerki, ostavljeno da vrši funkciju upravljanja, kao član Savjeta.

„Nakon toga poslao sam dopis da sam otvoren za eventualne nove nadležnosti Radović i za pokušaj novog kompromisa“, dodao je Žugić.

Prema njegovim riječima, nakon 12. marta prošle godine, Radović je vršila cjelokupna ovlašćenja koja su joj pripadala kao viceguvernerki za upravljanje bankom, pozivana je na sjednice Savjeta i dostavljana joj je sva dokumentacija.

„Svi dokumenti, analize, izvještaji, finansijski iskazi, interni i ekserni, sve je dostavljano tužilji,a naročito ono što je u njenoj nadležnosti“, kazao je Žugić.

Kada je riječ o postupku za razrješenje, Žugić je kazao da se krivo tumači da je on to podnio.

Kako je naveo, zahtjev su podnijela dva člana Savjeta, jedan interni i jedan eksterni.

Današnje ročište je, nakon sedam sati završeno i biće nastavljeno 22. februara, u devet sati.

Tada će svjedočiti Nikola Fabris i Miodrag Radonjić.