Stručnjaci pozdravljaju promjene, sudije upozoravaju na nejasna i potencijalno diskriminišuća pravila
U Crnoj Gori su u maju 2025. godine usvojena nova pravila za ocjenjivanje sudija i državnih tužilaca, koja bi trebalo da unaprijede transparentnost i meritornost u pravosuđu, prenosi portal CDM.
Kako prenosi portal CDM, raniji sistem ocjenjivanja godinama je bio formalnost, u kojem su gotovo svi nosioci pravosudnih funkcija dobijali najviše ocjene, bez stvarne procjene kvaliteta rada. Upravo na takve slabosti kontinuirano je ukazivala i Evropska komisija, koja insistira na mjerljivim rezultatima i jasnim kriterijumima.
Iako su nova pravila predstavljena kao značajan iskorak, njihova primjena još nije u potpunosti zaživjela. Tokom 2025. godine ocijenjeno je svega 20 sudija, bez ijedne negativne ocjene, čime je, kako navodi portal CDM, nastavljena praksa iz prethodnih godina.
U tužilaštvu je situacija još izraženija – tokom prošle godine nije bilo ocjenjivanja, što je objašnjeno izmjenama zakona i institucionalnim promjenama koje su odložile primjenu novih pravila, prenosi portal CDM.
Stručnjaci ocjenjuju da su nova pravila preciznija i transparentnija, ali upozoravaju da i dalje postoji prostor za subjektivnost. Pravnik Boris Marić ističe da će ključni test biti njihova dosljedna primjena i spremnost institucija da naprave jasnu razliku između kvalitetnog i nekvalitetnog rada.
S druge strane, pojedine sudije izražavaju nezadovoljstvo, tvrdeći da pojedini kriterijumi nijesu dovoljno jasno definisani i da mogu dovesti do nejednakog tretmana. Posebno se ističu primjedbe sudija iz Specijalnog odjeljenja Višeg suda u Podgorici, koji smatraju da isti kriterijumi ne mogu važiti za složene predmete organizovanog kriminala i jednostavne slučajeve.
Kako prenosi portal CDM, dodatni problem predstavlja i činjenica da disciplinski postupci u pravosuđu rijetko rezultiraju ozbiljnijim sankcijama, već se najčešće završavaju simboličnim kaznama, što dodatno dovodi u pitanje efikasnost sistema odgovornosti.
Iz nevladinog sektora upozoravaju i na određene nedostatke novih pravila, uključujući izostanak ocjenjivanja pojedinih kategorija tužilaca i nedovoljno precizno vrednovanje etike i integriteta.
Reforma sistema ocjenjivanja dio je šireg procesa usklađivanja sa evropskim standardima i jedan od ključnih uslova za zatvaranje Poglavlja 23 u pregovorima sa Evropskom unijom. Cilj je, kako naglašavaju iz Evropske komisije, stvaranje sistema koji će biti zasnovan na rezultatima, odgovornosti i profesionalizmu, a ne na formalnim kriterijumima.
Ipak, konačni efekti reforme biće poznati tek u narednom periodu, kada se pokaže da li će nova pravila zaista donijeti promjene ili će, kako upozoravaju pojedini stručnjaci, ostati samo formalno unapređenje bez suštinskog uticaja na pravosuđe.