Kako modna industrija utiče na čovjeka?

Autor:

Kad razmišljamo o modi, mi takoreći nikad ne pomislimo na uticaje koje ona ima na nas i našu okolinu...

0
A- A A+
brendovi, ušće, šoping, kupovina, garderoba Foto: Mondo/Goran Sivački

Ne razmišljamo ni o tome ko proizvodi odjeću koju kupujemo i odakle ona dolazi. Sve što činimo je biranje najnovijih trendova.

Rezultat načina na koji je naša odjeća napravljena i konzumirana jeste patnja za oboje, i čovjeka i prirodu.  Često upotrebljivana riječ za opisivanje moderne modne industrije jeste „fast fashion“ što znači brza moda. Pod „brza“ podrazumijeva se brzo praćenje trendova koji čine da konzumacija istih bude veća. Brza produkcija naše odjeće ima negativan uticaj na ljude koji rade i žive u okolini gdje su pogoni za proizvodnju ove odjeće.

FOTOGALERIJA:

Ako bismo pogledali iza te svjetlucave i šarene modne industrije ugledali bi drugog najvećeg zagađivača prirode na svijetu. Izgleda da moda koju Zapadni svijet nameće uzrokuje oboljenja, povrede i štetu onima koji prave tu odjeću.

Naša želja za modernom odjećom uzrokuje štetne posljedice: hemikalije korišćene za rast pamuka, farbanje, pranje i očuvanje naše odjeće završe ispuštene u vodama što dovodi do njihovog zagađenja. Voda se masovno koristi u procesu proizvodnje odjeće koja na kraju biva zagađena i neupotrebljiva.

Znimljiva činjenica je da proizvodnja odjeće čini 3% opšteg zagađenja vazduha karbondioksidom (CO2), dok procenat zagađivanja vazduha od strane automobila iznosi 26%. Ko bi rekao da te šarene krpice u tolikoj mjeri štete životnoj sredini?!

toplana, dimnjak, dim, nebo, grejanje, Foto: Mondo/ Stefan Stojanović

 U gradovima u kojima su smješteni pogoni za proizvodnju odjeće vazduh je toliko zagađen da lokalno stanovništvo ne može da izađe vani bez zaštite.

Ko mi je napravio odjeću?    

Odjeća pređe dug put prije nego što stigne u police naših omiljenih radnji. Prođe kroz mnoge ruke, od proizvođača pamuka i čovjeka koji ga oboji do onoga koji na gotov komad odjeće nalijepi cijenu i posloži je u police. Približno 75 miliona ljudi u svijetu radi na proizvodnji odjeće koju mi kupujemo, od kojih 80% čine žene starosti između 18 i 35 godina. Kako god, većina ljudi koja je zadužena za globalnu proizvodnju živi u siromaštvu i nemaju mogućnosti da priušte ni neophodna sredstva za život. Mnogi od njih su predmet eksploatacije, verbalnog i fizičkog zlostavljanja i primorani na rad u nimalo bezbjednim i zdravim uslovima sa više nego bijednim platama. Tužna činjenica je da najosnovniji uslovi za rad na ovakvim mjestima ne postoje. Radnicima se svakodnevno dovodi u pitanje sigurnost i zdravlje.

Izvor: Youtube/Chandresh S

Revolucija mode

Revolucija mode je globalni pokret koji poziva na veću tansparentnost održivosti i morala u modnoj industriji.

Zašto nam treba modna revolucija?

Ako se prisjetimo 2013. godine, zgrada "Rana plaza" u Bangladešu se srušila i 1.138 ljudi je umrlo, većinom mlade žene. U toj zgradi bilo je smješteno pet fabrika u kojima su se proizvodili materijali koje su kasnije koristile velike modne kuće, kao što su MANGO i ZARA.

Slow fashion (Spora moda)

Kako smanjiti zagađenje životne sredine uzrokovano modnom industrijom?

Moramo početi da razmišlajmo „sporo“. Pod sporo podrazumijevamo pametnu produkciju i selekciju materijala kao i kvalitetniju izradnju i pošteniju trgovinu. Iza glamuroznih, lijepih i sjajnih slika u svjetski priznatim magazinima i nedeljama mode realnost globalne modne industrije izgleda drugačije: mlade djevojke koje žive u siromaštvu koje se svakodnevno bore za život. Spora  moda se brine o zdravijim i sigurnijim radnim uslovima za ljude, fer plaćanje i neprisiljen i dječji rad kao i za očuvanje kulture.

(Autor: Ljubica Jevtić)

Tagovi:
Sve vijesti