Nakon procjene da pregovori sa SAD ne vode ka prihvatljivom mirovnom rešenju, Rusija je odobrila rekordna izdvajanja za odbranu od 199 milijardi dolara za ovu godinu.
Vojna potrošnja Rusije ove godine trebalo bi da dostigne rekordne iznose, nakon što je Vladimir Putin povećao budžetska izdvajanja za gotovo 60 milijardi dolara.
Ovu veliku promjenu u finansiranju rata u Ukrajini ruski predsjednik naredio je krajem prošle godine, nakon što je procenio da pregovori sa Sjedinjenim Američkim Državama na Aljasci neće rezultirati prihvatljivim dogovorom o okončanju sukoba.
Izdaci za odbranu
Prema procjenama, izdaci za odbranu do kraja godine dostići će gotovo 17 biliona rubalja, odnosno 199 milijardi dolara. To je oko 40 odsto više od prvobitnog plana koji je ruska vlada objavila krajem 2025. godine, navode dvije osobe bliske ruskoj vladi, koje su govorile pod uslovom anonimnosti jer podaci još nisu javno dostupni.
Taj iznos gotovo je jednak vojnoj potrošnji koju su zvaničnici predvidjeli za narednu godinu u okviru novog budžeta, predstavljenog prošle nedelje.
Dodatno intenziviranje
Najnoviji potezi ukazuju na to da Vladimir Putin računa na nastavak rata u Ukrajini, uz mogućnost njegovog dodatnog intenziviranja.
Moskva je već pojačala napade raketama i bržim bespilotnim letjelicama koje je teže presresti. Na meti su energetska postrojenja, saobraćajna infrastruktura, bolnice i drugi civilni objekti.
Istovremeno, Putin je upozorio na ono što je nazvao ratobornom retorikom iz evropskih prijestonica, dok među evropskim vladama raste zabrinutost zbog namjera Rusije i mogućnosti izbijanja šireg sukoba.
Veliki zaokret
Ovakav trend budžetske potrošnje predstavlja značajan zaokret u odnosu na situaciju od prije godinu dana. Moskva je tada planirala da uspori rast vojnih rashoda, smanji budžetski deficit i obnovi finansijske rezerve koje su tokom rata znatno iscrpljene.
Prije usvajanja budžeta za 2026. godinu, Putin se sastao sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u Enkoridžu, na Aljasci.
Nakon susreta u avgustu 2025. godine, ruski predsjednik nadao se da bi tokom naredne godine mogao biti postignut mirovni sporazum s Ukrajinom. Takav ishod smanjio bi potrebu za velikim povećanjem vojne potrošnje, navela je jedna od osoba upoznatih sa situacijom.
Međutim, do januara je Kremlj zaključio da je postizanje dogovora s Ukrajinom teško dostižno i da diplomatski napori pod vođstvom Sjedinjenih Američkih Država nijesu donijeli značajniji napredak, kazala je ista osoba.
Isplate avansa
Nakon takve procjene, ruska vlada počela je da ubrzava isplate avansa namjenskoj odbrambenoj industriji, dok su od samog početka godine povećavani i drugi izdaci povezani s ratom, navode izvori.
Zbog toga su procjene budžetskog deficita za 2026. godinu porasle na više od sedam biliona rubalja. Prvobitno je bilo predviđeno da deficit iznosi 3,8 biliona rubalja.
Dodatne troškove Moskva je finansirala povećanim zaduživanjem na domaćem tržištu i prodajom zlata. Ministarstvo finansija nije odgovorilo na zahtjev za komentar, prenosi Militari.com.
Napad na civile
Od ovog ljeta Rusija je dodatno intenzivirala ratne aktivnosti u Ukrajini. Posljednjih sedmica ruske snage u više navrata napadale su civilne ciljeve, uključujući i one u Kijevu, dok su dronovima pokušavale da gađaju i mostove u ukrajinskoj prijestonici.
Gotovo svakodnevni postali su i napadi na brodove u blizini crnomorskih luka, dok je Ukrajina istovremeno pojačala sopstvene udare na ruske ciljeve.
Prema budžetskim planovima, za vojsku će 2027. godine biti izdvojeno 17,1 bilion rubalja. Nakon toga predviđeno je tek blago smanjenje rashoda, na 16,6 biliona rubalja u 2028. i 16,3 biliona rubalja u 2029. godini.
Ipak, postoji mogućnost da stvarna vojna potrošnja i naredne godine premaši planirane iznose. Moskva sve više sumnja da administracija Donalda Trampa može da posreduje u postizanju sporazuma s Ukrajinom pod uslovima koji bi bili prihvatljivi za Rusiju, naveli su izvori.
Zaoštreni odnosi
Koliko su odnosi između Rusije i Evrope zaoštreni, pokazalo se i prošle sedmice. Putin je tada optužio evropske zvaničnike da se pripremaju za mogući sukob kasnije tokom ove decenije. Kao argument naveo je vojne vježbe u Baltičkom moru i izjave koje se odnose na rusku eksklavu Kalinjingrad.
Ruski predsjednik poručio je da Moskva nema namjeru da napadne Evropu, ali je istovremeno upozorio da bi svaki direktan napad na rusku teritoriju primorao Rusiju da razmotri upotrebu cjelokupnog arsenala kojim raspolaže.
„Razumijemo da bismo se suočili sa protivnikom dvostruko većim od nas po broju stanovnika, sa velikim ekonomskim i vojnim potencijalom“, rekao je Putin i nastavio:
„Nemamo toliko snaga i sredstava da se suprotstavimo ovoj prijetnji. Ali niko nema sredstva za uništenje koja Rusija danas ima. A to su naše konkurentske prednosti“, istakao je on.