Iran poručuje da je diplomatija jedini izlaz iz sukoba sa SAD i Izraelom, nakon što je Donald Tramp odbacio iranski predlog za otvaranje Ormuskog moreuza i okončanje rata.
Iran je u nedjelju istakao da samo diplomatija može riješiti sukob sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da odbacuje iranski prijedlog za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i okončanje sukoba.
„Naši su uslovi jasni, a svaki korak prema ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza zavisi od ispunjenja tih uslova“, objavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči na društvenim mrežama. „Samo dogovoreno rješenje može ih izvući iz ovog zastoja.“
Iran je ranije ove nedjelje na Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku objavio mirovni prijedlog, navodeći da je proslijeđen Amerikancima putem katarskih posrednika. Tramp je u subotu rekao da odbacuje plan, te ustvrdio da očaj tjera Irance da traže dogovor o tom ključnom pomorskom prolazu.
„Žele odmah da postignu dogovor o otvaranju Ormuskog moreuza jer trpe teške gubitke“, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Uprkos Trampovim javnim izjavama, posrednici koji olakšavaju pregovore između SAD-a i Irana nijesu zvanično prenijeli američko odbijanje plana, prema riječima Aragčija.
„Čekamo da nam posrednici prenesu konačna stanovišta, a na osnovu njih donijećemo odluku“, objavio je Aragči.
Ekonomski pritisak i posredovanje SAD-a
SAD su uvele ekonomsku blokadu Iranu kako bi izvršile pritisak na Teheran da zaustavi napade na plovila u Ormuskom moreuzu. Ti napadi su drastično smanjili pomorski saobraćaj tim područjem, uprkos tome što Tramp iznova tvrdi da SAD kontrolišu taj prolaz.
List „The Wall Street Journal“ prvi je izvijestio da je Tramp odbacio iranski prijedlog, pozivajući se na neimenovane američke zvaničnike. Navodi se da je Tramp privatno izražavao sumnju da će Iran ispuniti njegove zahtjeve, te da je saradnicima rekao kako smatra vjerovatnim nastavak kampanje bombardovanja nakon američkih izbora na sredini mandata u novembru.
Američki zvaničnik ranije je izjavio da su razgovori sa Iranom putem posrednika bili „pozitivni i konstruktivni“.
Sukob poremetio snabdijevanje naftom i naštetio globalnoj ekonomiji
Iranci su takođe stupili u kontakt sa svojim saudijskim suparnicima u vezi sa Ormuskim moreuzom, naglašavajući ulogu sukoba koji traje već sedam mjeseci, a koji je poremetio protok nafte kroz ključni pomorski put i negativno uticao na globalnu ekonomiju.
Aragči je u petak u Ujedinjenim nacijama izjavio novinarima da bi predloženi sporazum pokrenuo sedmodnevno odbrojavanje do ponovnog otvaranja moreuza i doveo do prekida borbi u regionu.
„Ako postoji ozbiljna namjera američke strane da se postigne dogovor i ponovo otvori Ormuski moreuz, sve je sada spremno“, rekao je Aragči.
Ako bi SAD pristale, zaraćene strane mogle bi da započnu šire pregovore „o temama oko kojih postoji obostrani dogovor“.
Nuklearni program ostaje sporna tačka
To bi potencijalno moglo da uključuje rasprave o iranskom nuklearnom programu. Tramp je izjavio da Teheran nikada ne smije da dođe u posjed nuklearne bombe, dok je visoki iranski zvaničnik za Rojters rekao da Iran neće pokazati nikakvu fleksibilnost po pitanju svog nuklearnog programa, čak i ako SAD prihvate njegov mirovni sporazum.
Iran neće pristati ni na kakve ustupke vezane za svoja prava, uključujući obogaćivanje uranijuma ili izvoz visoko obogaćenog uranijuma iz zemlje, rekao je zvaničnik.
Iranski predsjednik Masud Pezeškijan u intervjuu za CBS-ovu emisiju „Face the Nation“ izjavio je da je Teheran spreman za pregovore o svom nuklearnom programu i drugim pitanjima, ali da neće prihvatiti „zlostavljanje ili prisilu“.
„Iran ne traži rat, ali će se braniti od pritisaka, prijetnji i napada“, rekao je Pezeškijan, dodajući da je već postignut dogovor kako „ne bismo trebali da razvijamo nuklearno oružje“.
Rat traje već sedam mjeseci
Prethodni diplomatski pokušaji nijesu uspjeli da okončaju rat koji je počeo 28. februara američkim i izraelskim napadima.
Od tada se rat odvijao kroz smjenjivanje perioda zatišja i ponovnih napada, pri čemu su poginule hiljade ljudi, dok su istovremeno oslabljene iranske konvencionalne snage i nanesena šteta iranskoj ekonomiji, koja je već bila u lošem stanju.
Iran i njegovi saveznici uzvratili su širenjem sukoba na cijeli region. Iran je napao američke saveznike u Zalivu bespilotnim letjelicama i projektilima, dok su njegovi saveznici Huti u Jemenu gađali saudijske interese.
You said:
Nakon pet neuspjelih pokušaja da se formira Centralna izborna komisija (CIK), kandidati za predsjednika i članove tog tijela u šestom konkursu ulaze u proceduru u kojoj su unaprijed određeni kriterijumi i način bodovanja. Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a usvojila je proceduru kojom je za ocjenjivanje kandidata predviđeno ukupno 50 bodova. Najveću težinu ima poznavanje izbornog zakonodavstva. Kandidat po tom osnovu može osvojiti do 15 bodova, a ocjenjivaće se poznavanje nacionalnih propisa, međunarodnih izbornih standarda i sposobnost primjene dobre izborne prakse u konkretnim situacijama. Time je upravo stručnost iz oblasti izbora postavljena kao najvažniji pojedinačni kriterijum. Slijede iskustvo u izbornim procesima i radu tijela koja su se bavila izborima, za šta je moguće dobiti do šest bodova. Dodatno obrazovanje iz oblasti izbornog sistema nosi najviše pet bodova. U obzir će se uzimati, između ostalog, postdiplomske akademske kvalifikacije povezane sa izborima i izbornim pravom, kao i sertifikovani specijalistički programi iz izborne administracije i izbornih procesa. Kandidatima se boduju i naučni i stručni radovi, doprinos unapređenju izbornog sistema, saradnja sa međunarodnim organizacijama i učešće na stručnim obukama. Svaka od tih oblasti nosi manji broj bodova, ali u ukupnom zbiru može imati uticaj na konačni plasman. Poseban dio procedure odnosi se na intervju. Za razgovor sa komisijom predviđeno je do pet bodova. Do tri boda mogu donijeti jasnoća izlaganja, argumentovanost i sposobnost obrazlaganja odluka, dok se do dva boda odnose na razumijevanje nezavisnosti, nepristrasnosti i integriteta funkcije, uključujući način reagovanja u situacijama pritiska, sukoba interesa i mogućeg nedopuštenog uticaja. Kod izbora predsjednika CIK-a dodatno može biti vrednovana sposobnost rukovođenja kolegijalnim organom i predsjedavanja sjednicama. Komisija će zato praviti odvojene rang-liste za predsjednika i članove, dok će kandidat koji konkuriše za obje funkcije biti rangiran na obje liste. Konačni predlog treba da obuhvati jednog kandidata za predsjednika i četiri kandidata za članove CIK-a. Komisija ima pet članova, a predlog mora dobiti najmanje četiri glasa. Nakon toga dokument, zajedno sa obrazloženjem, ide nadležnom skupštinskom odboru.Nova procedura dolazi nakon izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima su promijenjeni i uslovi za izbor članova budućeg CIK-a. Dodatna znanja, izborno iskustvo, saradnja sa institucijama i međunarodnim organizacijama više nijesu postavljeni kao obavezni uslovi, već kao elementi koji kandidatu mogu donijeti dodatne bodove. Formalni prag zato ostaje vezan za obrazovanje i radno iskustvo: kandidat mora imati biračko pravo, najmanje VII1 nivo kvalifikacije iz oblasti pravnih ili političkih nauka i najmanje deset godina iskustva u struci, od čega najmanje pet godina u oblastima povezanim sa izborima, izbornim sistemom, političkim sistemima, pravosuđem ili zaštitom ljudskih prava. Komisija je šesti javni konkurs raspisala 17. septembra. Pred komisijom je sada zadatak da prvi put kroz novi model bodovanja dođe do liste kandidata koja će biti proslijeđena Skupštini. Nakon pet prethodnih neuspješnih postupaka, pažnja neće biti samo na tome ko će se prijaviti, već i na tome hoće li novi sistem omogućiti da se postupak konačno završi izborom kandidata. -PROMENI TEKST I OSTAVI CITIRANJA
ChatGPT said:
Naravno. Pošto u dostavljenom tekstu nema eksplicitnih citiranja/izvora, preoblikovao sam tekst uz zadržavanje svih navedenih činjenica i strukture, bez dodavanja novih tvrdnji.
Nova procedura za izbor predsjednika i članova CIK-a Nakon pet neuspjelih pokušaja da bude formirana Centralna izborna komisija (CIK), kandidati za predsjednika i članove ovog tijela u šestom javnom konkursu ulaze u proceduru u kojoj su unaprijed definisani kriterijumi i način bodovanja.
Komisija za sprovođenje izbora predsjednika i članova CIK-a usvojila je proceduru prema kojoj kandidati mogu osvojiti ukupno 50 bodova. Najviše bodova, do 15, donosi poznavanje izbornog zakonodavstva, što ujedno predstavlja najvažniji pojedinačni kriterijum. Ocjenjivaće se poznavanje domaćih propisa, međunarodnih izbornih standarda, kao i sposobnost primjene dobre izborne prakse u konkretnim situacijama.
Do šest bodova predviđeno je za iskustvo u sprovođenju izbora i radu institucija i tijela koja su se bavila izbornim procesima. Dodatno obrazovanje iz oblasti izbornog sistema može donijeti najviše pet bodova. U obzir će se uzimati postdiplomske akademske kvalifikacije iz oblasti izbora i izbornog prava, kao i sertifikovani specijalistički programi iz izborne administracije i izbornih procesa.
Bodovaće se i naučni i stručni radovi, doprinos unapređenju izbornog sistema, saradnja sa međunarodnim organizacijama i učešće na stručnim obukama. Iako pojedinačno nose manji broj bodova, ove kategorije mogu uticati na konačan plasman kandidata.
Posebno je definisan intervju, za koji je predviđeno do pet bodova. Do tri boda mogu donijeti jasnoća izlaganja, argumentovanost i sposobnost obrazlaganja odluka, dok se do dva boda odnose na razumijevanje principa nezavisnosti, nepristrasnosti i integriteta funkcije. Pri tome će se ocjenjivati i način reagovanja kandidata u situacijama pritiska, sukoba interesa i mogućeg nedopuštenog uticaja.
Kod izbora predsjednika CIK-a dodatno može biti vrednovana sposobnost rukovođenja kolegijalnim organom i predsjedavanja sjednicama. Zbog toga će Komisija sačiniti odvojene rang-liste za predsjednika i članove CIK-a. Kandidat koji se prijavi za obje funkcije biće rangiran na obje liste.
Konačni predlog trebalo bi da obuhvati jednog kandidata za predsjednika i četiri kandidata za članove CIK-a. Komisija ima pet članova, a predlog mora dobiti najmanje četiri glasa. Nakon toga, zajedno sa obrazloženjem, biće upućen nadležnom skupštinskom odboru.
Nova procedura uslijedila je nakon izmjena Zakona o izboru odbornika i poslanika, kojima su promijenjeni i uslovi za izbor članova budućeg CIK-a. Dodatna znanja, iskustvo u izbornim procesima, saradnja sa institucijama i međunarodnim organizacijama više nijesu postavljeni kao obavezni uslovi, već kao elementi koji kandidatima mogu donijeti dodatne bodove.
Formalni uslovi ostaju vezani za obrazovanje i radno iskustvo. Kandidat mora imati biračko pravo, najmanje VII1 nivo kvalifikacije iz oblasti pravnih ili političkih nauka i najmanje deset godina iskustva u struci, od čega najmanje pet godina u oblastima povezanim sa izborima, izbornim sistemom, političkim sistemima, pravosuđem ili zaštitom ljudskih prava.
Šesti javni konkurs Komisija je raspisala 17. septembra. Pred njom je sada zadatak da, prvi put kroz novi model bodovanja, utvrdi listu kandidata koja će biti proslijeđena Skupštini.
Nakon pet prethodnih neuspješnih postupaka, naredna faza procesa biće važna ne samo zbog toga ko će se prijaviti, već i zbog toga da li će novi model omogućiti da se procedura okonča izborom predsjednika i članova CIK-a.
Ako želiš, mogu ga dodatno preraditi u novinarski stil za portal, sa jačim naslovom, lidom i kraćim pasusima.
You said:
Od početka godine pa do 14. septembra Sekretarijat za prostorno planiranje riješio je 81 predmet za legalizaciju bespravnih objekata, saopštio je za Dan Gavrilo Vuković, sekretar za prostorno planiranje i održivi razvoj. Vuković navodi da je pred ovim organom uprave trenutno u obradi ukupno 4.679 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata. “Od toga broja, 2.869 zahtjeva odnosi se na predmete iz perioda od 2017. godine do avgusta 2025. godine, u kojima je, u skladu sa tada važećim propisima, prethodno bilo donijeto rješenje o prekidu postupka. Nakon stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata podnijeto je dodatnih 1.810 zahtjeva, koji su takođe u obradi. Značajan broj predmeta nalazi se u različitim fazama postupka i svakodnevno se obrađuje”, saopštio je Vuković. Kako bi se ubrzao postupak legalizacije, kako navodi Vuković, Sekretarijat je formirao 14 komisija za terenski rad, koje vrše uviđaje i provjeru stanja na terenu. “Nakon sprovedenih terenskih kontrola i ispunjavanja ostalih zakonom propisanih uslova, steći će se uslovi za donošenje rješenja i u predmetima koji su trenutno u obradi. Zbog toga broj od 81 riješenog predmeta ne predstavlja ukupan obim aktivnosti Sekretarijata u ovoj godini, već broj postupaka koji su do navedenog datuma prošli sve potrebne faze i u kojima su se stekli uslovi za donošenje konačnog rješenja. Očekujemo da će se, kako budu završavane započete procedure, broj riješenih predmeta sukcesivno povećavati”, istakao je Vuković. Sekretar za prostorno planiranje navodi da Sekretarijat ne raspolaže zvaničnom evidencijom ukupnog broja bespravnih objekata na teritoriji glavnog grada. “Katastarsku evidenciju objekata, uključujući objekte sa odgovarajućim zabilježbama koje ukazuju na njihov bespravni status, vodi Uprava za nekretnine. Takođe, postupak evidentiranja još uvijek traje, imajući u vidu da je rok za pokretanje postupka upisa bespravnih objekata u katastar nepokretnosti produžen do 14. avgusta naredne godine. Zbog toga u ovom trenutku nije moguće dati konačan i pouzdan podatak o ukupnom broju bespravnih objekata na teritoriji Podgorice. Kada je riječ o njihovoj prostornoj zastupljenosti, na osnovu predmeta koji se nalaze u radu i dosadašnjeg iskustva Sekretarijata, može se konstatovati da je veća koncentracija bespravne gradnje prisutna na područjima Malog brda, Park-šume Zagorič, Kakaricke gore, Dajbabske gore, Tološa, Konika i Donje Gorice. Međutim, dok se ne raspolaže objedinjenom evidencijom, nije moguće dati precizno rangiranje naselja prema broju bespravnih objekata”, rekao je Vuković. Rok za upis bespravnih objekata produžen je do 14. avgusta naredne godine, a Gavrilo Vuković navodi da za sada nije evidentirano značajnije povećanje broja zahtjeva za legalizaciju kao neposredna posljedica njegovog produženja. “Važno je napraviti razliku između postupka upisa bespravnog objekta u katastar nepokretnosti i samog postupka legalizacije. Produženjem roka građanima je ostavljeno dodatno vrijeme da završe postupak upisa, odnosno da kompletiraju dokumentaciju koja je neophodna za dalje sprovođenje postupka legalizacije. Sastavni dio potrebne dokumentacije je i elaborat etažne razrade bespravnog objekta, čija izrada, kontrola i ovjera zahtijevaju određeno vrijeme. Zbog toga se može očekivati da će dio vlasnika zahtjeve za legalizaciju podnijeti nakon što završe postupak pred Upravom za nekretnine i kompletiraju potrebnu dokumentaciju. Iz tog razloga, stvarni efekti produženja roka na broj novih zahtjeva moći će se preciznije sagledati u narednom periodu”, naglasio je Vuković. Produženje roka, kako kaže Vuković, prije svega treba da omogući građanima koji nijesu uspjeli da završe potrebne procedure da kompletiraju dokumentaciju i pokrenu postupak upisa objekata u katastar nepokretnosti. “To je posebno značajno imajući u vidu veliki broj predmeta, potrebu angažovanja licenciranih geodetskih organizacija radi izrade elaborata, kao i postupak njihove kontrole i ovjere pred Upravom za nekretnine. Očekujemo da će dodatni rok omogućiti da se obradi veći broj već pokrenutih postupaka, ali i da građani koji do sada nijesu uspjeli da kompletiraju potrebnu dokumentaciju dobiju realnu mogućnost da ispune zakonom propisane uslove. Za Glavni grad je važno i da se kroz ovaj proces dobije što potpunija evidencija postojećeg stanja u prostoru. Pouzdani podaci o bespravnim objektima nijesu značajni samo za postupak njihove legalizacije, već i za buduće planiranje prostora, infrastrukture i urbane sanacije”, ističe Vuković. Sekretar Gavrilo Vuković navodi da je Zakon o legalizaciji bespravnih objekata jasno propisao posljedice za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje ili koji ne ispunjavaju uslove za legalizaciju. “Članom 31 Zakona propisano je da se uklanja bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili za koji nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti. Rješenje o uklanjanju bespravnog objekta donosi inspektor zaštite prostora. Dakle, građani koji u propisanom roku pokrenu potrebne postupke neće biti dovedeni u situaciju da zbog trajanja samog upravnog postupka izgube mogućnost legalizacije. Sa druge strane, za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje, odnosno za koje se utvrdi da ne ispunjavaju uslove za legalizaciju, primjenjuju se mjere predviđene zakonom”, zaključio je Vuković. -PROMENI TEKST I OSTAVI CITIRANJA
ChatGPT said:
Naravno — preuredio sam tekst u novinarski, čitljiviji stil, uz zadržavanje svih citata i njihovog smisla.
U Podgorici u obradi 4.679 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata Od početka godine do 14. septembra Sekretarijat za prostorno planiranje riješio je 81 predmet legalizacije bespravnih objekata, saopštio je za „Dan“ sekretar za prostorno planiranje i održivi razvoj Gavrilo Vuković.
Prema njegovim riječima, pred tim organom uprave trenutno se nalazi ukupno 4.679 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata.
„Od toga broja, 2.869 zahtjeva odnosi se na predmete iz perioda od 2017. godine do avgusta 2025. godine, u kojima je, u skladu sa tada važećim propisima, prethodno bilo donijeto rješenje o prekidu postupka. Nakon stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata podnijeto je dodatnih 1.810 zahtjeva, koji su takođe u obradi. Značajan broj predmeta nalazi se u različitim fazama postupka i svakodnevno se obrađuje“, saopštio je Vuković.
Kako bi se proces ubrzao, Sekretarijat je formirao 14 komisija za terenski rad. Njihov zadatak je da obavljaju uviđaje i provjeravaju stanje na terenu.
„Nakon sprovedenih terenskih kontrola i ispunjavanja ostalih zakonom propisanih uslova, steći će se uslovi za donošenje rješenja i u predmetima koji su trenutno u obradi. Zbog toga broj od 81 riješenog predmeta ne predstavlja ukupan obim aktivnosti Sekretarijata u ovoj godini, već broj postupaka koji su do navedenog datuma prošli sve potrebne faze i u kojima su se stekli uslovi za donošenje konačnog rješenja. Očekujemo da će se, kako budu završavane započete procedure, broj riješenih predmeta sukcesivno povećavati“, istakao je Vuković.
Nema konačne evidencije o broju bespravnih objekata
Vuković navodi da Sekretarijat ne raspolaže zvaničnim podatkom o ukupnom broju bespravnih objekata na teritoriji Glavnog grada.
„Katastarsku evidenciju objekata, uključujući objekte sa odgovarajućim zabilježbama koje ukazuju na njihov bespravni status, vodi Uprava za nekretnine. Takođe, postupak evidentiranja još uvijek traje, imajući u vidu da je rok za pokretanje postupka upisa bespravnih objekata u katastar nepokretnosti produžen do 14. avgusta naredne godine. Zbog toga u ovom trenutku nije moguće dati konačan i pouzdan podatak o ukupnom broju bespravnih objekata na teritoriji Podgorice“, rekao je Vuković.
Govoreći o prostornoj zastupljenosti bespravne gradnje, Vuković navodi da se, na osnovu predmeta koji su u radu i dosadašnjeg iskustva Sekretarijata, veća koncentracija takvih objekata može uočiti na području Malog brda, Park-šume Zagorič, Kakaricke gore, Dajbabske gore, Tološa, Konika i Donje Gorice.
„Međutim, dok se ne raspolaže objedinjenom evidencijom, nije moguće dati precizno rangiranje naselja prema broju bespravnih objekata“, kazao je Vuković.
Produžen rok za upis objekata
Rok za upis bespravnih objekata produžen je do 14. avgusta naredne godine, ali Vuković navodi da za sada nije zabilježen značajniji rast broja zahtjeva za legalizaciju koji bi se neposredno mogao povezati sa produženjem roka.
„Važno je napraviti razliku između postupka upisa bespravnog objekta u katastar nepokretnosti i samog postupka legalizacije. Produženjem roka građanima je ostavljeno dodatno vrijeme da završe postupak upisa, odnosno da kompletiraju dokumentaciju koja je neophodna za dalje sprovođenje postupka legalizacije. Sastavni dio potrebne dokumentacije je i elaborat etažne razrade bespravnog objekta, čija izrada, kontrola i ovjera zahtijevaju određeno vrijeme“, kazao je Vuković.
On očekuje da bi se efekti produženja roka na broj novih zahtjeva mogli jasnije sagledati u narednom periodu, nakon što vlasnici završe postupke pred Upravom za nekretnine i kompletiraju potrebnu dokumentaciju.
„Iz tog razloga, stvarni efekti produženja roka na broj novih zahtjeva moći će se preciznije sagledati u narednom periodu“, naglasio je Vuković.
Prema njegovim riječima, produženje roka prvenstveno treba da omogući građanima koji nijesu uspjeli da završe potrebne procedure da kompletiraju dokumentaciju i pokrenu postupak upisa objekata u katastar nepokretnosti.
„To je posebno značajno imajući u vidu veliki broj predmeta, potrebu angažovanja licenciranih geodetskih organizacija radi izrade elaborata, kao i postupak njihove kontrole i ovjere pred Upravom za nekretnine. Očekujemo da će dodatni rok omogućiti da se obradi veći broj već pokrenutih postupaka, ali i da građani koji do sada nijesu uspjeli da kompletiraju potrebnu dokumentaciju dobiju realnu mogućnost da ispune zakonom propisane uslove“, istakao je Vuković.
Dodao je da je za Glavni grad važno da se kroz proces legalizacije dobije što potpunija evidencija postojećeg stanja u prostoru.
„Pouzdani podaci o bespravnim objektima nijesu značajni samo za postupak njihove legalizacije, već i za buduće planiranje prostora, infrastrukture i urbane sanacije“, kazao je Vuković.
Zakon propisuje i uklanjanje objekata
Sekretar za prostorno planiranje i održivi razvoj navodi da Zakon o legalizaciji bespravnih objekata jasno definiše posljedice za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje ili koji ne ispunjavaju uslove za legalizaciju.
„Članom 31 Zakona propisano je da se uklanja bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili za koji nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti. Rješenje o uklanjanju bespravnog objekta donosi inspektor zaštite prostora“, naveo je Vuković.
On je istakao da građani koji u propisanom roku pokrenu potrebne postupke neće izgubiti mogućnost legalizacije zbog trajanja samog upravnog postupka.
„Dakle, građani koji u propisanom roku pokrenu potrebne postupke neće biti dovedeni u situaciju da zbog trajanja samog upravnog postupka izgube mogućnost legalizacije. Sa druge strane, za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje, odnosno za koje se utvrdi da ne ispunjavaju uslove za legalizaciju, primjenjuju se mjere predviđene zakonom“, zaključio je Vuković.
Mogu ga dodatno prilagoditi i za portal „Dan“, sa kraćim i atraktivnijim naslovom, jačim lidom i stilom pogodnijim za objavu na naslovnoj strani.
You said:
makni podnaslove
ChatGPT said:
Naravno — evo iste verzije bez podnaslova:
U Podgorici u obradi 4.679 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata Od početka godine do 14. septembra Sekretarijat za prostorno planiranje riješio je 81 predmet legalizacije bespravnih objekata, saopštio je za „Dan“ sekretar za prostorno planiranje i održivi razvoj Gavrilo Vuković.
Prema njegovim riječima, pred tim organom uprave trenutno se nalazi ukupno 4.679 zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata.
„Od toga broja, 2.869 zahtjeva odnosi se na predmete iz perioda od 2017. godine do avgusta 2025. godine, u kojima je, u skladu sa tada važećim propisima, prethodno bilo donijeto rješenje o prekidu postupka. Nakon stupanja na snagu novog Zakona o legalizaciji bespravnih objekata podnijeto je dodatnih 1.810 zahtjeva, koji su takođe u obradi. Značajan broj predmeta nalazi se u različitim fazama postupka i svakodnevno se obrađuje“, saopštio je Vuković.
Kako bi se proces ubrzao, Sekretarijat je formirao 14 komisija za terenski rad. Njihov zadatak je da obavljaju uviđaje i provjeravaju stanje na terenu.
„Nakon sprovedenih terenskih kontrola i ispunjavanja ostalih zakonom propisanih uslova, steći će se uslovi za donošenje rješenja i u predmetima koji su trenutno u obradi. Zbog toga broj od 81 riješenog predmeta ne predstavlja ukupan obim aktivnosti Sekretarijata u ovoj godini, već broj postupaka koji su do navedenog datuma prošli sve potrebne faze i u kojima su se stekli uslovi za donošenje konačnog rješenja. Očekujemo da će se, kako budu završavane započete procedure, broj riješenih predmeta sukcesivno povećavati“, istakao je Vuković.
Vuković navodi da Sekretarijat ne raspolaže zvaničnim podatkom o ukupnom broju bespravnih objekata na teritoriji Glavnog grada.
„Katastarsku evidenciju objekata, uključujući objekte sa odgovarajućim zabilježbama koje ukazuju na njihov bespravni status, vodi Uprava za nekretnine. Takođe, postupak evidentiranja još uvijek traje, imajući u vidu da je rok za pokretanje postupka upisa bespravnih objekata u katastar nepokretnosti produžen do 14. avgusta naredne godine. Zbog toga u ovom trenutku nije moguće dati konačan i pouzdan podatak o ukupnom broju bespravnih objekata na teritoriji Podgorice“, rekao je Vuković.
Govoreći o prostornoj zastupljenosti bespravne gradnje, Vuković navodi da se, na osnovu predmeta koji su u radu i dosadašnjeg iskustva Sekretarijata, veća koncentracija takvih objekata može uočiti na području Malog brda, Park-šume Zagorič, Kakaricke gore, Dajbabske gore, Tološa, Konika i Donje Gorice.
„Međutim, dok se ne raspolaže objedinjenom evidencijom, nije moguće dati precizno rangiranje naselja prema broju bespravnih objekata“, kazao je Vuković.
Rok za upis bespravnih objekata produžen je do 14. avgusta naredne godine, ali Vuković navodi da za sada nije zabilježen značajniji rast broja zahtjeva za legalizaciju koji bi se neposredno mogao povezati sa produženjem roka.
„Važno je napraviti razliku između postupka upisa bespravnog objekta u katastar nepokretnosti i samog postupka legalizacije. Produženjem roka građanima je ostavljeno dodatno vrijeme da završe postupak upisa, odnosno da kompletiraju dokumentaciju koja je neophodna za dalje sprovođenje postupka legalizacije. Sastavni dio potrebne dokumentacije je i elaborat etažne razrade bespravnog objekta, čija izrada, kontrola i ovjera zahtijevaju određeno vrijeme“, kazao je Vuković.
On očekuje da bi se efekti produženja roka na broj novih zahtjeva mogli jasnije sagledati u narednom periodu, nakon što vlasnici završe postupke pred Upravom za nekretnine i kompletiraju potrebnu dokumentaciju.
„Iz tog razloga, stvarni efekti produženja roka na broj novih zahtjeva moći će se preciznije sagledati u narednom periodu“, naglasio je Vuković.
Prema njegovim riječima, produženje roka prvenstveno treba da omogući građanima koji nijesu uspjeli da završe potrebne procedure da kompletiraju dokumentaciju i pokrenu postupak upisa objekata u katastar nepokretnosti.
„To je posebno značajno imajući u vidu veliki broj predmeta, potrebu angažovanja licenciranih geodetskih organizacija radi izrade elaborata, kao i postupak njihove kontrole i ovjere pred Upravom za nekretnine. Očekujemo da će dodatni rok omogućiti da se obradi veći broj već pokrenutih postupaka, ali i da građani koji do sada nijesu uspjeli da kompletiraju potrebnu dokumentaciju dobiju realnu mogućnost da ispune zakonom propisane uslove“, istakao je Vuković.
Dodao je da je za Glavni grad važno da se kroz proces legalizacije dobije što potpunija evidencija postojećeg stanja u prostoru.
„Pouzdani podaci o bespravnim objektima nijesu značajni samo za postupak njihove legalizacije, već i za buduće planiranje prostora, infrastrukture i urbane sanacije“, kazao je Vuković.
Sekretar za prostorno planiranje i održivi razvoj navodi da Zakon o legalizaciji bespravnih objekata jasno definiše posljedice za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje ili koji ne ispunjavaju uslove za legalizaciju.
„Članom 31 Zakona propisano je da se uklanja bespravni objekat za koji nije podnijet zahtjev za legalizaciju, za koji je donijeto rješenje o odbijanju zahtjeva za legalizaciju ili za koji nije pokrenut postupak upisa objekta u katastar nepokretnosti. Rješenje o uklanjanju bespravnog objekta donosi inspektor zaštite prostora“, naveo je Vuković.
On je istakao da građani koji u propisanom roku pokrenu potrebne postupke neće izgubiti mogućnost legalizacije zbog trajanja samog upravnog postupka.
„Dakle, građani koji u propisanom roku pokrenu potrebne postupke neće biti dovedeni u situaciju da zbog trajanja samog upravnog postupka izgube mogućnost legalizacije. Sa druge strane, za objekte za koje nijesu preduzete zakonom propisane radnje, odnosno za koje se utvrdi da ne ispunjavaju uslove za legalizaciju, primjenjuju se mjere predviđene zakonom“, zaključio je Vuković.
You said:
Nemački kancelar Fridrih Merc, koji u javnosti često ostavlja utisak hladnog i distanciranog političara, ume da pokaže snažne emocije, ocenila je njegova biografkinja i novinarka lista "Cajt" Mariam Lau. "Nisam nijednog drugog kancelara video da toliko često plače", rekla je Lau u razgovoru za švajcarski radio SRF, navodeći da Merc posebno emotivno reaguje kada je reč o deci. Prema njenim rečima, Merc je zaplakao tokom posete jevrejskoj gimnaziji u Berlinu, kada su mu učenici rekli da zbog straha razmišljaju o tome da skinu Davidovu zvezdu. "On se toga ne stidi", rekla je Lau. Ona je podsetila i da je Merc bio vidno dirnut tokom govora 2025. godine o sudbini Ukrajinaca u ratu sa Rusijom, kao i prilikom ponovnog otvaranja sinagoge u Minhenu. Lau je navela i primer susreta Merca sa članovima Unije lezbejki i homoseksualaca CDU, kojima se, kako je rekla, kancelar izvinio zbog ranijih uvredljivih komentara. Prema njenim rečima, on je tada priznao da ih je povredio i ocenio da je to bila "velika greška". Ipak, biografkinja navodi da deo birača Merca doživljava sasvim drugačije. Prema njenim rečima, kancelar se često percipira kao arogantan i snishodljiv. Lau je njegov javni nastup uporedila sa izvršnim direktorom koji se posle dve nedelje odmora vraća u kancelariju, ugleda kutije od pice i kaže zaposlenima da je "dosta uživanja". Ona smatra da kod većine birača ne postoji osećaj da je Merc "jedan od nas", iako kancelar, prema njenim rečima, poseduje izraženu sposobnost empatije u situacijama u kojima se ne oseća lično napadnutim. Biografkinja nemačkog kancelara ocenila je da se Hrišćansko-demokratska unija (CDU) nalazi u jednoj od najtežih kriza u svojoj istoriji, dok se sam Merc suočava sa ozbiljnim problemima poverenja javnosti. Lau je rekla da CDU, koju prati više od 25 godina, nikada ranije nije videla u tako lošem stanju. "CDU živi od osećaja da je prirodna vladajuća stranka. Kada joj zemlja odgovori: 'Ne, niste, može i bez vas', onda je to egzistencijalna kriza", rekla je Lau. Lau je dodala da Merc nije imao prethodno izvršno iskustvo, pošto nikada nije bio pokrajinski premijer niti gradonačelnik. Prema njenim rečima, to je značajno jer se rukovođenje institucijama i izgradnja konsenzusa razlikuju od političkog delovanja izvan izvršne vlasti. Ona je takođe rekla da Merc ima sklonost ka veoma odlučnim izjavama, bez dovoljno pažnje prema njihovoj praktičnoj izvodljivosti, i tvrdila da je pri izboru saradnika više vodio računa o lojalnosti nego o stručnosti. Govoreći o političkoj situaciji u Nemačkoj, Lau je ocenila da je društvo trenutno "nervozno i uznemireno" i da će za očuvanje političke stabilnosti biti potrebno dodatno zalaganje. -IJEKAVIZUJ
ChatGPT said:
Naravno — tekst je ijekavizovan, bez drugih suštinskih izmjena.
Ijekavizovan tekst o Fridrihu Mercu Njemački kancelar Fridrih Merc, koji u javnosti često ostavlja utisak hladnog i distanciranog političara, umije da pokaže snažne emocije, ocijenila je njegova biografkinja i novinarka lista „Cajt“ Mariam Lau.
„Nisam nijednog drugog kancelara vidio da toliko često plače“, rekla je Lau u razgovoru za švajcarski radio SRF, navodeći da Merc posebno emotivno reaguje kada je riječ o djeci.
Prema njenim riječima, Merc je zaplakao tokom posjete jevrejskoj gimnaziji u Berlinu, kada su mu učenici rekli da zbog straha razmišljaju o tome da skinu Davidovu zvijezdu.
„On se toga ne stidi“, rekla je Lau.
Ona je podsjetila i da je Merc bio vidno dirnut tokom govora 2025. godine o sudbini Ukrajinaca u ratu sa Rusijom, kao i prilikom ponovnog otvaranja sinagoge u Minhenu.
Lau je navela i primjer susreta Merca sa članovima Unije lezbijki i homoseksualaca CDU, kojima se, kako je rekla, kancelar izvinio zbog ranijih uvredljivih komentara. Prema njenim riječima, on je tada priznao da ih je povrijedio i ocijenio da je to bila „velika greška“.
Ipak, biografkinja navodi da dio birača Merca doživljava sasvim drugačije. Prema njenim riječima, kancelar se često percipira kao arogantan i snishodljiv.
Lau je njegov javni nastup uporedila sa izvršnim direktorom koji se poslije dvije nedjelje odmora vraća u kancelariju, ugleda kutije od pice i kaže zaposlenima da je „dosta uživanja“.
Ona smatra da kod većine birača ne postoji osjećaj da je Merc „jedan od nas“, iako kancelar, prema njenim riječima, posjeduje izraženu sposobnost empatije u situacijama u kojima se ne osjeća lično napadnutim.
Biografkinja njemačkog kancelara ocijenila je da se Hrišćansko-demokratska unija (CDU) nalazi u jednoj od najtežih kriza u svojoj istoriji, dok se sam Merc suočava sa ozbiljnim problemima povjerenja javnosti.
Lau je rekla da CDU, koju prati više od 25 godina, nikada ranije nije vidjela u tako lošem stanju.
„CDU živi od osjećaja da je prirodna vladajuća stranka. Kada joj zemlja odgovori: 'Ne, niste, može i bez vas', onda je to egzistencijalna kriza“, rekla je Lau.
Lau je dodala da Merc nije imao prethodno izvršno iskustvo, pošto nikada nije bio pokrajinski premijer niti gradonačelnik. Prema njenim riječima, to je značajno jer se rukovođenje institucijama i izgradnja konsenzusa razlikuju od političkog djelovanja izvan izvršne vlasti.
Ona je takođe rekla da Merc ima sklonost ka veoma odlučnim izjavama, bez dovoljno pažnje prema njihovoj praktičnoj izvodljivosti, i tvrdila da je pri izboru saradnika više vodio računa o lojalnosti nego o stručnosti.
Govoreći o političkoj situaciji u Njemačkoj, Lau je ocijenila da je društvo trenutno „nervozno i uznemireno“ i da će za očuvanje političke stabilnosti biti potrebno dodatno zalaganje.
You said:
U jednom budvanskom objektu koji su, prema tvrdnjama policije, koristili državljani Rusije Aleksandar Mihailovič Krugljanski (31) i i Aleksandra Krugljanska, tokom pretresa pronađeno je oko milion eura. U tom stanu pronađena je i oprema informacione tehnologije (IT) među kojom je navodno i ona za praćenje i špijuniranje, saznaju “Vijesti” nezvanično iz više izvora.Prema informacijama lista, pretres tog stana na drugom spratu jedne budvanske zgrade trajao je više od 12 sati. Osim novca, pronađeni su raspakovani i neraspakovani uređaji i IT oprema, ljekovi... Sudija za istragu kotorskog Osnovnog suda Špiro Pavićević odredio je pritvor od mjesec dana ruskim državljanima Aleksandru Mihailoviču Krugljanskom (31) i i Aleksanderi Krugljanskoj (42) Osim u Budvi, rekao je jedan od izvora, pretresen je i stan u Baru, koji je, kako se sumnja, koristio bračni par Krugljanski. Njima je, nakon saslušanja kod sudije za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špira Pavićevića, određen pritvor do 30 dana. Iza spuških rešetaka poslati su zbog sumnje da su izvršili krivična djela krijumčarenje robe i pranje novca, potvrđeno je “Vijestima” u kotorskom sudu. Rečeno je i da je Pavićević saslušao okrivljene u prisustvu branioca, te prihvatio predlog tužilaštva i odredio pritvor bračnom paru zbog opasnosti od bjekstva. Oboje su se, saznaju “Vijesti”, branili ćutanjem. Državljani Rusije, koji su posjedovali i izraelske pasoše, slobode su lišeni prije tri dana na tivatskom aerodomu dok su sa 19 kofera pokušali da se ukrcaju na let za Tel Aviv. “Vijesti” su ranije objavile da su od njih, nakon hapšenja, oduzeti GPS tracker sa mikrofonom, profesionalni detektor radio-signala, nadzorne kamere i oprema za video-nadzor, računarske komponente, memorijski uređaji, kablovi i druga elektronika, te da su oni uhapšeni zbog sumnje da su izvršili krivična djela krijumčarenje i pranje novca. Prema nezvaničnim informacijama lista, u 17 kofera nalazila se oprema zbog koje su nadležni posumnjali da bi mogla služiti za praćenje, nadzor, špijuniranje i otkrivanje uređaja za prisluškivanje. Među predmetima koje su “Vijesti” identifikovale na fotografijama zaplijenjene opreme nalazi se GPS tracker sa mikrofonom, kao i BugHunter Professional BH-04, profesionalni uređaj namijenjen otkrivanju radio-predajnika, uključujući skrivene bežične mikrofone, kamere i druge uređaje koji emituju radio-signal. Na fotografijama se vide i nadzorne kamere, oprema za video-nadzor, računarske komponente, memorijski uređaji, kablovi i druga elektronika. Osim navodno špijunske opreme, spakovane u koferima i torbama, policija je od njih oduzela 26.210 eura i 1.150 izraelskih šekela, kao i određene ljekove... “U dva kofera bili su ljekovi i hiljadu prezervativa”, rekao je jedan od sagovornika. “Vijesti” saznaju da je dvoje Krugljanskih imalo turističku vizu i da su u proteklom periodu više puta ulazili u Crnu Goru i ovdje boravili. Iako se sumnja da su posjedovali opremu za praćenje i prisluškivanje, sumnjiče ih samo zbog krijumčarenja i pranja novca, zbog čega su nakon sprovođenja policijskih mjera i radnji, njih dvoje i lišeni slobode po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru. “Službenici Stanice granične policije II Tivat su... 23. 9. 2026. godine, na Graničnom prelazu ‘Aerodrom Tivat’, u saradnji sa službenicima Uprave carina, izvršili kontrolu A. K. i A. K., a koji su sa sobom imali 19 kofera u odvojenom prtljagu. Policijski i carinski službenici su, izvršenom detaljnom kontrolom, kod navedenih lica, u odvojenom prtljagu pronašli novac u iznosu od 26.210 eura i 1.150 izraelskih šekela, kao i veću količinu neprijavljene elektronske opreme (IT) i ljekova. Od lica su privremeno oduzete navedene stvari i predmeti. Takođe je oduzeto više sredstava komunikacije koja su ova dva lica koristila, a koja će biti predmet pretresa”, kazali su iz Uprave policije nakon hapšenja bračnog para s ruskim i izraelskim pasošima. Istakli su da je o događaju upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji se izjasnio da se u radnjama dvoje državljana Rusije stiču bitni elementi krivičnih djela krijumčarenje i pranje novca: “Te naložio da se lica liše slobode zbog sumnje da su izvršila navedena krivična djela. Lica lišena slobode, A. K. i A. K., će uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku, biti privedena nadležnom državnom tužiocu”, kazali su iz UP. Iz te institucije poručili su da njihovi službenici, u koordinaciji sa nadležnim tužiocem i bliskoj saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB) i drugim subjektima iz sistema bezbjednosti i međunarodne obavještajne zajednice, preduzimaju konkretne mjere i radnje u cilju utvrđivanja svih okolnosti vezanih za gore osumnjičena lica. “Uprava policije nastavlja odlučne aktivnosti na identifikaciji svih bezbjednosnih izazova i prijetnji, u cilju neutralisanja djelovanja kriminalnih i interesnih struktura”, poručili su iz UP. -PROMENI TEKST I OSTAVI CIITIRANJA
ChatGPT said:
Naravno. Preuredio sam tekst, smanjio ponavljanja i zadržao citiranja, uključujući navode policije i nezvanične informacije.
U Budvi pronađeno oko milion eura, policija zaplijenila i IT opremu U jednom budvanskom objektu koji su, prema tvrdnjama policije, koristili ruski državljani Aleksandar Mihailovič Krugljanski (31) i Aleksandra Krugljanska (42), tokom pretresa pronađeno je oko milion eura.
U stanu na drugom spratu jedne budvanske zgrade pronađena je i veća količina opreme informacione tehnologije (IT), među kojom je, prema nezvaničnim informacijama „Vijesti“, i oprema koja bi mogla služiti za praćenje i nadzor.
Pretres je, prema informacijama lista iz više izvora, trajao duže od 12 sati. Pored novca, policija je pronašla raspakovane i neraspakovane uređaje, IT opremu i ljekove.
Osim u Budvi, pretresen je i stan u Baru koji je, kako se sumnja, koristio bračni par Krugljanski.
Sudija za istragu Osnovnog suda u Kotoru Špiro Pavićević odredio je Aleksandru Mihailoviču Krugljanskom i Aleksandri Krugljanskoj pritvor do 30 dana. Pritvor im je određen nakon saslušanja, zbog opasnosti od bjekstva.
Ruski državljani, koji su posjedovali i izraelske pasoše, uhapšeni su prije tri dana na tivatskom aerodromu, dok su sa 19 kofera pokušavali da se ukrcaju na let za Tel Aviv.
Prema informacijama „Vijesti“, oboje su se pred sudijom branili ćutanjem.
U kotorskom sudu potvrđeno je da su Krugljanski poslati u pritvor zbog sumnje da su izvršili krivična djela krijumčarenje robe i pranje novca.
Iz suda je saopšteno da je Pavićević saslušao okrivljene u prisustvu branioca, nakon čega je prihvatio predlog tužilaštva i odredio pritvor zbog opasnosti od bjekstva.
„Vijesti“ su ranije objavile da su od Krugljanskih, nakon hapšenja, oduzeti GPS tracker sa mikrofonom, profesionalni detektor radio-signala, nadzorne kamere i oprema za video-nadzor, računarske komponente, memorijski uređaji, kablovi i druga elektronika.
Prema nezvaničnim informacijama lista, u 17 kofera nalazila se oprema zbog koje su nadležni posumnjali da bi mogla služiti za praćenje, nadzor, špijuniranje i otkrivanje uređaja za prisluškivanje.
Među predmetima koje su „Vijesti“ identifikovale na fotografijama zaplijenjene opreme nalazi se GPS tracker sa mikrofonom, kao i BugHunter Professional BH-04, profesionalni uređaj namijenjen otkrivanju radio-predajnika, uključujući skrivene bežične mikrofone, kamere i druge uređaje koji emituju radio-signal.
Na fotografijama se vide i nadzorne kamere, oprema za video-nadzor, računarske komponente, memorijski uređaji, kablovi i druga elektronika.
Pored opreme, policija je od Krugljanskih oduzela 26.210 eura i 1.150 izraelskih šekela, kao i određene ljekove.
„U dva kofera bili su ljekovi i hiljadu prezervativa“, rekao je jedan od sagovornika.
„Vijesti“ saznaju da su Krugljanski imali turističku vizu i da su u prethodnom periodu više puta ulazili u Crnu Goru i boravili u zemlji.
Iako se sumnja da su posjedovali opremu za praćenje i prisluškivanje, Krugljanski se za sada sumnjiče za krijumčarenje i pranje novca. Zbog toga su, nakon sprovedenih policijskih mjera i radnji, lišeni slobode po nalogu državnog tužioca u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru.
Iz Uprave policije nakon hapšenja bračnog para sa ruskim i izraelskim pasošima saopšteno je:
„Službenici Stanice granične policije II Tivat su... 23. 9. 2026. godine, na Graničnom prelazu ‘Aerodrom Tivat’, u saradnji sa službenicima Uprave carina, izvršili kontrolu A. K. i A. K., a koji su sa sobom imali 19 kofera u odvojenom prtljagu. Policijski i carinski službenici su, izvršenom detaljnom kontrolom, kod navedenih lica, u odvojenom prtljagu pronašli novac u iznosu od 26.210 eura i 1.150 izraelskih šekela, kao i veću količinu neprijavljene elektronske opreme (IT) i ljekova. Od lica su privremeno oduzete navedene stvari i predmeti. Takođe je oduzeto više sredstava komunikacije koja su ova dva lica koristila, a koja će biti predmet pretresa“, kazali su iz Uprave policije nakon hapšenja bračnog para sa ruskim i izraelskim pasošima.
Iz Uprave policije istakli su da je o događaju upoznat državni tužilac u Osnovnom državnom tužilaštvu u Kotoru, koji se izjasnio da se u radnjama dvoje državljana Rusije stiču bitni elementi krivičnih djela krijumčarenje i pranje novca.
„Te naložio da se lica liše slobode zbog sumnje da su izvršila navedena krivična djela. Lica lišena slobode, A. K. i A. K., će uz krivičnu prijavu, u zakonskom roku, biti privedena nadležnom državnom tužiocu“, kazali su iz UP.
Iz te institucije poručili su da njihovi službenici, u koordinaciji sa nadležnim tužiocem i u bliskoj saradnji sa Agencijom za nacionalnu bezbjednost (ANB) i drugim subjektima iz sistema bezbjednosti i međunarodne obavještajne zajednice, preduzimaju konkretne mjere i radnje kako bi se utvrdile sve okolnosti povezane sa osumnjičenim licima.
„Uprava policije nastavlja odlučne aktivnosti na identifikaciji svih bezbjednosnih izazova i prijetnji, u cilju neutralisanja djelovanja kriminalnih i interesnih struktura“, poručili su iz UP.
You said:
jos naslova
ChatGPT said:
Evo više varijanti naslova, od informativnih do jačih portalskih:
U Budvi pronađeno oko milion eura, zaplijenjena i oprema za nadzor
Milion eura i oprema za praćenje pronađeni u stanu ruskog para u Budvi
Pretres u Budvi trajao 12 sati: Pronađeni novac i oprema za nadzor
Ruski bračni par uhapšen na aerodromu, u Budvi pronađen novac i IT oprema
U stanu u Budvi pronađeno oko milion eura i oprema za praćenje
Šta je policija pronašla kod ruskog para: Novac, GPS tracker i profesionalni detektor
Od 19 kofera do milion eura: Policija pronašla i opremu za nadzor
U Budvi pretresen stan ruskog para: Pronađeni novac, IT oprema i ljekovi
Milion eura u stanu, oprema za prisluškivanje u koferima: Istraga protiv ruskog para
Ruski državljani pali na tivatskom aerodromu, policija pretresala stan u Budvi
Policija u Budvi pronašla milion eura, kod para i oprema za otkrivanje prisluškivanja
Dvanaest sati pretresa u Budvi: Novac, GPS tracker i detektor radio-signala
U stanu u Budvi pronađen veliki iznos novca i oprema koja može služiti za nadzor
Krugljanski u pritvoru zbog krijumčarenja i pranja novca, pretresi u Budvi i Baru
Oko milion eura pronađeno u Budvi, ruski bračni par u pritvoru
Policija pretresala stan više od 12 sati: Pronađeni novac i specijalizovana IT oprema
Ruski par sa ruskim i izraelskim pasošima uhapšen na tivatskom aerodromu
U 19 kofera novac, elektronika i ljekovi: Policija pretresala stan u Budvi
GPS tracker, detektor radio-signala i kamere među zaplijenjenom opremom
Budva: U stanu pronađen novac, policija zaplijenila i opremu za nadzor
You said:
Krenuli u Tel Aviv, stigli u Spuž: Bračnom paru iz Rusije određen pritvor nakon saslušanja u Osnovnom sudu u Kotoru /NEKA BUDE SLICNO OVOME
ChatGPT said:
Evo nekoliko naslova u istom fazonu:
Krenuli u Tel Aviv, završili u Spužu: Bračnom paru iz Rusije određen pritvor
Pošli za Tel Aviv, stigli u Spuž: Ruskom bračnom paru određen pritvor
Sa 19 kofera krenuli u Tel Aviv, završili u Spužu: Bračni par u pritvoru
Krenuli iz Tivta za Tel Aviv, završili u Spužu: Ruskom paru određen pritvor
Umjesto Tel Aviva – Spuž: Ruskom bračnom paru određen pritvor
Na let za Tel Aviv sa 19 kofera, pa u Spuž: Ruskom paru određen pritvor
Krenuli ka Tel Avivu, policija ih zaustavila na aerodromu: Bračni par završio u Spužu
Iz Tivta planirali za Tel Aviv, sada su u Spužu: Ruskom paru određen pritvor
Tel Aviv zamijenili Spužem: Bračnom paru iz Rusije određen pritvor
Sa aerodroma u Tivtu pravo u pritvor: Ruski bračni par krenuo za Tel Aviv
You said:
Iran je u nedelju istakao kako samo diplomatija može rešiti sukob sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, nakon što je američki predsednik Donald Tramp izjavio da odbacuje iranski predlog za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i okončanje sukoba. "Naši su uslovi jasni, a svaki korak prema ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza zavisi od ispunjenja tih uslova", objavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči na društvenim mrežama. "Samo dogovoreno rešenje može ih izvući iz ovog zastoja." Iran je ranije ove nedelje na Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku objavio mirovni predlog, navodeći da je prosleđen Amerikancima putem katarskih posrednika. Tramp je u subotu rekao da odbacuje plan te ustvrdio da očaj tera Irance da traže dogovor o tom ključnom pomorskom prolazu. "Žele odmah da postignu dogovor o otvaranju Ormuskog moreuza jer trpe teške gubitke", rekao je Tramp novinarima u Beloj kući. Uprkos Trampovim javnim izjavama, posrednici koji olakšavaju pregovore između SAD-a i Irana nisu zvanično preneli američko odbijanje plana, prema rečima Aragčija. "Čekamo da nam posrednici prenesu konačna stanovišta, a na osnovu njih donećemo odluku", objavio je Aragči.-IJEKAVIZUJ
ChatGPT said:
Ijekavizovan tekst Iran je u nedjelju istakao da samo diplomatija može riješiti sukob sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, nakon što je američki predsjednik Donald Tramp izjavio da odbacuje iranski prijedlog za ponovno otvaranje Ormuskog moreuza i okončanje sukoba.
„Naši su uslovi jasni, a svaki korak prema ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza zavisi od ispunjenja tih uslova“, objavio je iranski ministar spoljnih poslova Abas Aragči na društvenim mrežama. „Samo dogovoreno rješenje može ih izvući iz ovog zastoja.“
Iran je ranije ove nedjelje na Generalnoj skupštini UN-a u Njujorku objavio mirovni prijedlog, navodeći da je proslijeđen Amerikancima putem katarskih posrednika. Tramp je u subotu rekao da odbacuje plan, te ustvrdio da očaj tjera Irance da traže dogovor o tom ključnom pomorskom prolazu.
„Žele odmah da postignu dogovor o otvaranju Ormuskog moreuza jer trpe teške gubitke“, rekao je Tramp novinarima u Bijeloj kući.
Uprkos Trampovim javnim izjavama, posrednici koji olakšavaju pregovore između SAD-a i Irana nijesu zvanično prenijeli američko odbijanje plana, prema riječima Aragčija.
„Čekamo da nam posrednici prenesu konačna stanovišta, a na osnovu njih donijećemo odluku“, objavio je Aragči.