Dogovor predviđa razvoj 17 naftnih polja i više od 100 milijardi dolara privatnih ulaganja, dok detalji sporazuma između Vašingtona i Karakasa još nisu objavljeni.
Sjedinjene Američke Države postigle su sporazum sa Venecuelom kojim će dobiti kontrolu nad više od 65 milijardi barela njenih rezervi nafte, saopštio je američki predsjednik Donald Tramp.
„Ova istorijska transakcija VIŠE NEGO UDVOSTRUČAVA američke rezerve nafte, značajno povećava naše snabdijevanje naftom i znatno će smanjiti cijene goriva za sve Amerikance“, napisao je Tramp na društvenim mrežama.
Vršiteljka dužnosti predsjednika Venecuele Delsi Rodrigez pozdravila je sporazum, ocijenivši da će pomoći ekonomskom oporavku zemlje.
Tramp je obećao da će iskoristiti venecuelanske rezerve, najveće na svijetu, nakon što su SAD početkom godine uhapsile tadašnjeg predsjednika Nikolasa Madura.
U međuvremenu, Tramp se suočio sa pritiskom da obuzda cijene benzina u SAD, koje su naglo porasle tokom sukoba sa Iranom. Američki državni sekretar Marko Rubio nazvao je sporazum o nafti „velikom pobjedom i za američki i za venecuelanski narod“.
„Za venecuelanski narod, ovaj sporazum donijeće gotovo 100 milijardi dolara privatnih investicija, podržati hiljade dobro plaćenih radnih mjesta i pokrenuti obnovu venecuelanske ekonomije“, rekao je Rubio na društvenim mrežama.
Tramp je u svojoj objavi naveo da su Rubio i ministar rata Pit Hegset postigli dogovor sa venecuelanskim vlastima „kroz partnerstvo sa privatnim sektorom“.
Nije objasnio detalje tog partnerstva niti naveo moguće obaveze i uslove koje bi SAD imale u okviru sporazuma. Ipak, tvrdio je da je dogovor postignut „bez ikakvog troška za američke poreske obveznike“. Vršiteljka dužnosti predsjednika Venecuele saopštila je da će sporazum imati „značajan uticaj na oporavak naše zemlje“.
Sporazum obuhvata 17 naftnih polja
„Prema sporazumu, predviđen je razvoj 17 strateških naftnih polja sa dokazanim potencijalom od 65 milijardi barela, kao i investicija vrijedna više od 100 milijardi dolara i više od 209 milijardi dolara poreza za državu“, rekla je Rodrigez.
„Ove investicije doprinijeće ne samo oporavku i modernizaciji naše industrije, već i ekonomskom rastu naše zemlje, energetskoj bezbjednosti naše hemisfere i većoj ravnoteži na međunarodnim tržištima“, navela je ona.
Prema sporazumu, američka vlada zadržaće 55 odsto kontrole u zajedničkom preduzeću sa „iskusnim privatnim operaterom u Venecueli“, rekao je jedan američki zvaničnik za CBS News.
Prema riječima zvaničnika, Rodrigez je tom zajedničkom preduzeću dodijelila koncesiju na 100 godina za eksploataciju naftnih polja.
Tramp je iznio malo konkretnih detalja o ovom krajnje neuobičajenom sporazumu, koji, kako se čini, Americi daje direktnu kontrolu nad suverenim prirodnim resursima jedne strane države.
Nejasno je da li će sporazum preživjeti pravne izazove
Sporazum bi po obimu mogao da bude čak širi od kontrole koju je Zapadna vojna koalicija imala nad prihodima od iračke nafte nakon svrgavanja Sadama Huseina tokom američke invazije 2003. godine.
Međutim, nije jasno da li bi sporazum sa Venecuelom mogao da se suoči sa pravnim i ustavnim izazovima u toj južnoameričkoj zemlji. Zvanični tekst sporazuma između Vašingtona i Karakasa još nije objavljen.
Predsjednik Maduro i njegova supruga Silija Flores uhapšeni su i deportovani u SAD 3. januara u operaciji američkih specijalnih snaga koju je odobrio Tramp.
U satima nakon operacije, Tramp je rekao da će njegova administracija upravljati Venecuelom dok ne bude moguće da se sprovede „bezbjedna, odgovarajuća i promišljena tranzicija“. Dodao je da će SAD na neodređeno vrijeme kontrolisati prodaju venecuelanske nafte.
Venecuela ima najveće dokazane rezerve nafte na svijetu, procijenjene na oko 303 milijarde barela. Međutim, proizvodnja je drastično pala od vrhunca krajem 1990-ih.
Tramp je zatražio od američkih naftnih kompanija da ulože najmanje 100 milijardi dolara u obnovu venecuelanske naftne industrije.
Takođe je tvrdio da SAD polažu pravo na venecuelansku naftu, nakon što je rekao da je ta zemlja u prošlosti „jednostrano zaplenila i prodavala američku naftu, američku imovinu i američke platforme, što nas je koštalo milijarde i milijarde dolara“.